Travnato široka Golica

Jesen je već naveliko došla. Ona je zapravo već tu. A planinariti u jesen znači prepustiti se doživljaju planine u punom smslu te riječi. Ipak kako to u životu biva, ponešto radi obaveza ili nekih trećih elemenata ne stignemo uvijek planinariti na nove rute. I držimo se poznatih. A upravo na tim poznatima prisjećamo se i nekih koje smo nekoć otkrivali, nerijetko u istom dobu godine prije nekoga vremena.

Prostrana Golica, vidici. Foto©Z.R., 2021

Istražujući tako jesenske arhive, naišao sam na jednu zanimljivu rutu, koja savršeno obuhvaća ljepotu Karavanki, u ovom godišnjem dobu. Radi se o vrhu Golica. Smještena u samom srcu planinskog lanca Karavanke i pružajući zapanjujuće vidike na područje Gorenjske sa slovenske strane i rijeku Drave sa austrijske, Golica (Kahlkogel) omeđena je prekrasnom kombinacijom travnatih i šumskih padina.

Prostrana Golica, pred kočom na Golici. Foto©Z.R.

Prostrana Golica, prostranstva krajolika. Foto©Z.R.

Iako se Planina pod Golico često veže uz proljeće i rano ljeto kada njeni pejzaži poradi posebnosti cvjetova narcisa (peharčeka) u punom cvatu, bivaju bijeli kao da su još uvijek prekriveni snijegom, jesen na Golici također nudi svoje čari. Stoga, iako i preskočite ovu šarmantnu hortikulturnu sezonu, nemojte tugovati, jer Golica je uzbudljiva tijekom čitave godine. S otvorenim travnatim padinama i pogledom na područje Gorenjske, ovo je vrh na kojem ćete se osjećati visoko ali istodobno udobnih planinarskih pristupa.

Provesti dan na Planini pod Golico znači…uživati u beskraju livada

Kružna ruta koja počinje od sela “Planina Pod Golico” i vodi nas do planinarskog doma “Koča Pri Golici” jedan je od najčešćih odabira, kada pričamo u vrhu Golica. Isti koji smo opisali u nastavku, slijedi relativno strmu travnatu stazu nakon doma, koja nas dovede do grebena, otvarajući vidike na rijeku Dravu i Austriju. Spust koji se preporuča je preko grebena Krvake i vrha Mala Golica, grebena Suho i pastirskih kuća, natrag do početne točke.

“Planina Pod Golico” (950 m. n/v) početna točka uspona

Prostrana Golica, selo Planina pod Golicu početna je točka. Foto©Z.R.

S autoceste Ljubljana – Jesenice treba krenuti prema izlazu Lipca (može i Hrušica). U centru Jesenice treba tražiti oznaku „Planina pod Golico“. Uska asfaltna cesta dugačka 5,5 kilometara vodi nas od sela Jesenice do “Planine pod Golicu, gdje primjećujemo brojne planinske putokaze. Vozimo dobrih 50 metara do parkirališta ispod Savskih špilja. Na kraju sela nalazi se parkiralište ispod gostionice “Pri Fencu“.

Planinsko selo Planina pod Golicu koje je dio općine Jesenice nalazi se u gornjoj kranjskoj regiji Slovenije. Selo na južnom podnožju planine Golica u lancu Karavanki, na 954 metra nadmorske visine ima slikovite kuće, nudeći autentičan smještaj. Spustite se prema znamenitostima i potražite detalje.

Planinu pod Golicu – Golica

Prostrana Golica, na putu prema gore. Foto©M.R.

Na kraju sela postoji markirana staza koja pokazuje oznaku “Koča na Golici”. Asfaltirana cesta vodi nas preko nekadašnjega rudarskog područja Savske Jame kroz “Tunel Korlinov Rov“. Staza od tunela nadalje uspinje se u šumu do vodopada Bašar.

Šuma koja postaje sve gušća, nakon slapa pruža nam pravi prirodan ambijent. Čini se da je šumsko bujno alpsko drveće bora i jele tako očaravajuće.

Prostrana Golica, pastirske kolibe. Foto©Z.R.

Slijedite stazu koja vodi do klupe, gdje nam se otvori po prvi puta pogled na okolne vrhove. Nastavite hodati makadamskom stazom do bazne stanice opskrbne žičare. Prije stanice sa kablovima, nalazi se sićušna kućica nazvana “Mokotova Bajta“. Stojeći na grebenu, mjesto izgleda poput bajke.

Koča na Golici

Prostrana Golica, kombinacija zelenila livada, šuma. Foto©Z.R

Ispašnim područjem raskošnih travnjaka i horizontima koji oduzimaju dah, dominira planinarski dom Koča na Golici, smještena iznad južne padine Golice, na rubu šumskog pojasa. Njemačko-Austrijsko planinarsko društvo je 1892. godine ovdje izgradilo dom, sa prvobitnim nazivom Njemačka koča (Nemška koča). Budući da je naziv za slovenske planinare tada bio neprihvatljiv, 1903. godine SPD Kranjske Gore osniva planinarsku podružnicu i odluči izgraditi na vrhu Golice Slovensku koču. Dom čija je gradnja započeta i dovršena 1904. biva službeno otvore 13. srpnja, 1905. godine. Dobiva ime po Francu Kadilniku strastvenom planinaru koji je uveliko pomagao izgradnju koče. Darovao je 7000 kruna ( pravo bogatstvo za ono doba). Nakon izgradnje koče na vrhu Golice Njemačka koča preimenovana je u „Spodnju“ – Jesenišku koču.

Slično poput ostalih domova o kojima smo pisali na Karavankama i ovaj dom stradava tijekom Drugoga Svjetskoga rata. 1943. godine. obje koče bivaju spaljene tijekom partizanskog djelovanja, u svrhu sprječavanja da služe kao uporište neprijateljskim snagama. 253 metra pod vrhom Golice na mjestu gdje je bila Njemačka koča PD iz Jesenica sagradilo je današnji dom „Koča na Golici“ s 40 ležaja.

Koča na Golici – Golica

Strmom livadom koja se penje od kolibe, označena staza vodi desno do vrha. Postoji mogućnost pješačenja lijevo od kuće ili ravno do grebena. Iako je fascinantno u svibnju, kada sve okolne livade cvatu, uglavnom s narcisima, ova staza obilna zelenim krajolicima šarmantna je tijekom cijele godine. Kad se stigne do grebena, otvorit će se veličanstven pogled na rijeku Dravu. Nastavite lijevo uz povremeno usku izbočinu do samoga vrha planine.

Velika Golica (1835 m. n/v)

Vrh Golice smješten na grebenu državne granice gleda na korita Save Dolinke i Drave. Na opsežnijoj travnatoj visoravni još se uvijek vide temelji nekadašnjeg doma Kadilnikova koča na Golici. Vrh je označen geodetskim i betonskim stupom s ugraviranom ružom putokaza – planinskih ruta. Dvadesetak metara južnije nalaze se planinarski žig i metalna kutija s matičnom knjigom.

Prekrasan je pogled na sve strane svijeta, jer u blizini nema niti jedne značajne planine koja zaklanja pogled. Planinari će uživati u veličanstvenim vidicima na vrh Julijskih Alpa iznad Mojstrane i Jesenica sa slovenske strane. Suprotno tome, na istočnoj strani Prema istoku vidi se dugi greben Karavanki preko Struške, Belščice do Stola, a sam greben Karavanki sa zapadne strane otvara pogled na Klek, Hruški Vrh, Dovšku Babu i Kepu. Na jugu se nalazi travnati greben Golice i naselje Planina pod Golico.

Pored doline koja okružuje Klagenfurt, oku privlači i jezero Wörthersee. Pogled koji se otvara prema sjeverozapadu Koruške otkriva dolinu Drave, Villach i ostala jezera Ossiacher See i Faaker See i austrijske Julijske Alpe u daljini. Prema sjeverozapadu sa slovenske strane jasno se vidi središnji dio Julijskih Alpa s Triglavom, Stenarom i Škrlaticom.

Golica – Mala Golica (1646 m. n/v)

Od vrha Velika Golica nastavljamo dalje do hrbata Krvavke (1785 m) i vrha Male Golice, nakon čega slijedi spust do sedla Suha (1430 m). Ukupna dužina grebena od vrha Golica je 2,3 km. Pješačka staza preko grebena prvo slijedi put uspona, ali se nakon 10-ak minuta od napuštanja vrha Golice odvaja prema Maloj Golici. Staza je na jednome djelu neobilježena. Na Sedlu Suha, osim što napuštamo panoramske vidike prema Dravi svjedočimo i puštanju zmaja. Ovdje se nalazi i točka na kojoj je tijekom Drugoga Svj. Rata srušen vojni avion.

Sedlo Suha – Crni potok

Na raskrižju nastavljamo stazom koja vodi kroz gustu bukovu šumu. Također se može skrenuti desno šumskom cestom, koja vodi prema pl. domu Koča na Golici. Nakon 150 metara planinarska vodi nas bukovom šumu prateći do seoskih kuća smještenih na potoku Črni Potok (Crni potok). Od pašnjaka put zvan “Stara Rudna pot” vodi nas preko bivših rudarskih tunela iz razdoblja između 14. i 19. stoljeća natrag do sela Planina pod Golicu, gdje završava planinarska tura.

U selu, koje je poznato kao nekadašnje rudarsko područje, dominira Crkva sv. Križa (Cerkev Povišanja Sv. Križa). Crkvu je 1683. izgradila je talijanska obitelj Bucelleni, tadašnji vlasnici rudnika.