Iako sam bio mnogo puta u Sloveniji, isto se većinom odnosilo na simpatične planinarske ture po prekrasnim alpskim planinama iznad Ljubljane. Tako smo često u nedostatku vremena Ljubljanu zaobilazili bez zaustavljanja. Naravno, to je bila pogreška, a ubrzo sam spoznao i zašto.
Prije mojih prvih posjeta Ljubljani, nisam imao neka značajna očekivanja, misleći da ću prije svega naići na jednu regularnu europsku metropolu. Ipak već pri svome posjetu u poslovne svrhe, Ljubljana me oduševila. Kako tada nisam stigao mnogo vidjeti radi, prvenstveno večernjega boravka, odlučio sam u Ljubljanu otputovati ponovo, u privatnom aranžmanu. I to vlakom. Klizeći tako tračnicama, očekivao sam da će ovaj članak izgledati kao svaki drugi članak o europskim gradovima, podijeljen na znamenitosti, muzeje, atrakcije, parkove. Ipak, nadasve kako se vlak približavao stanici, moja se percepcija sve više mijenjala, a izlazeći s vlaka i potpunosti promijenila. Da, Ljubljana je mala, ali sa velikim mogućnostima za se odmak od svakodnevice, pružajući pravu kombinaciju zelenila, umjetnosti i šetnji.
3 imena grada za 3 koraka kako doživjeti Ljubljanu
Noseći čak tri imena u korijenu svoga naziva Emona, Laibach ili Lubiana, slovenska prijestolnica Ljubljana, jedna je od najzelenijih u Europi. Iako manja u odnosu na sve druge, čini se Ljubljana nije ništa manje živahna od ostalih. Njeno ime potječe od glagola “voljeti”, što nije slučajno jer ga vole građani i turisti. Putokoza tim pružit će vam stvari koje možete vidjeti u slovenskom glavnom „zmajskom“ gradu, ispunjenom baroknom arhitekturom i popločanim ulicama.
Budući da je stari grad s povijesnom jezgrom praktički potpuno bez automobila, ljubljanske ulice su idealne za lutanje. Iako postoje neke stanice javnih autobusa, cijeli stari grad je slobodan za pješake i bicikliste. Smještena na rijeci Ljubljanici, koja nosi isto ime kao i grad, Ljubljana je mjesto skrivene legende. Sa simbolom zmaja, koji ponosno vlada gradskim grbom, još od kasnoga srednjega vijeka, ali i štakora Friedrika, Ljubljana je svojim položajem oduvijek činila spoj multikulturalnog, razvijajući se u fascinantan gradić.
I ne samo to. Ljubljana se nalazi među dva svijeta, prekrasnog planinskoga kraja Alpa i onoga primorskoga, mističnoga krševitog. Ovdje sam pripremio listu od 3 jednostavna koraka. Da, za početak su dovoljna ta 3 koja će vam pokazati kako za doživjeti Ljubljanu u punome smislu. Odaberite jedan od njih, nadamo se da će vam se svidjeti.
1. Šetati centrom grada u potrazi za tragovima zmaja
Zelena stara gradska jezgra u čijem središtu teče rijeka Ljubljanica doživljaj je sam po sebi. Popločani povijesni centar, mostovi, trgovi, kipovi i bujne riječne obale Ljubljanice otkriti će zašto naziv riječi Ljubljana, u sebi nosi riječ ljubav. Uprava potonja označavajući spoj raznolikosti, povezuje pretpovijesno doba rimske Emone sa suvremenim: barokom, secesionizmom, slavenskim duhom. I to upravo ovdje, u centru Ljubljane.
Srce grada, tržnicu i most nazvani i konstruirani od Jože Plečnika, arhitekta i urbanista štiti zmaj, ujedno i simbol Ljubljane. Prema legendi, argonaut Jazon ukrao je zlatno runo od kralja Eeta. On i njegovi vršnjaci, poznati kao Argonauti, pobjegli su na brodu Argo preko Crnog mora, uz Dunav i Savu, sve dok nisu došli do Ljubljanice. Mitskog grčkog heroja napalo je čudovište iz jezera. Nakon duge borbe, čudovište je poraženo od Jazona. I tako je zvijer poznata kao „Ljubljanski zmaj“ postala simbol Ljubljane. Radovi zmaja prisutni su u Ljubljani od davnina. Zmaj je viđen kao ukras na srednjovjekovnom grbu. Mijenjao se od prvobitnog prikaza zvijeri u simboličnog čuvara regije, personificirajući energiju, hrabrost i mudrost.
Prešernov trg
U istraživanje centra, najbolje je krenuti s Prešernova trga, spoja baroka, secesije, arhitekta Jože Plečnika. Uvijek živahan Prešernov trg puls je Ljubljane. Dobio je ime po najvećem pjesniku Slovenije i nevjerojatno je pogodan za hodanje. U sredini se nalazi kip Franca Prešerna, dok ga okružuju spektakularne secesijske građevine, poput ljekarne i franjevačke crkve Navještenja.
Iz više od jednog razloga ovo je ključni trg. To je uobičajeno mjesto okupljanja stanovnika, ali i turista. Ovdje se održavaju festivali, izložbe, koncerti, demonstracije. Upoznajte stanovnike, gledajte kako šetaju ili jednostavno iskoristite ovu točku za mjesto susreta sa grupom.
Franjevačka crkva Navještenja / Frančiškanska Cerkev
Smještena usred Prešernova trga, župna crkva je sagrađena od Augustinaca između 1646. i 1660. godine (sa zvonicima dodanim naknadno). Zamijenila je stariju crkvu. Pročelje je građeno u baroknom stilu 1703.–1706., a preuređeno u 19. stoljeću.
Sredinom 19. stoljeća Matevz Langus izradio je freske, a 1936. oslikao ih je Matej Sternen. Glavni oltar nosi zanimljivu priču. Dizajnirao ga je poznati talijanski kipar Francesco Robba koji je došao u posjet zbog ljubavi s lokalnom djevojkom, i tako stvorio jedno od najdojmljivijih oltarnih djela.
Zmajski most
Nema sumnje, ovaj zaštitni znak Ljubljane, višestoljetni simbol grada, kojega ne možete zaobići. Zmajski most iznimno je fotogenično mjesto u Ljubljani. Smatra se da ste bili u Ljubljani tek kad ste se fotografirali ili slikali sa Zmajem. Most sagrađen 1901. godine za cara Franca Jozefa ima zanimljivu legendu. Prijeđe li ga djevica, zmaj će mahati repom. Prema mitu, most je simbol grada još otkako je Jazon od Argonauta, ubio zmaja u močvari blizu Ljubljane.
1900. godine, umjetnik Giorgio Zaninovich izradio je svoje nacrte za jubilarni most Franje Josipa I. Njegova početna vizija predviđala je krilate skulpture lavova koji bi ukrašavali krajeve mosta. Ipak, u konačnoj verziji lavovi su zamijenjeni izvanrednim skulpturama zmaja. koji su danas jedna od najistaknutijih znamenitosti Ljubljane. Nemojte otići iz Ljubljane a da se ne fotografirate sa zmajem!
Stari trg
Iako su šetnice uz Ljubljanicu nešto što ćemo prvo primijetiti, povijesna gradska četvrt koja predstavlja živopisno srce Starog grada, potpuno me oduševila. Okružena šarmantnim drvenim izlozima iz 19. stoljeća, tišim dvorištima i popločanim prolazima, ovaj slikoviti prostor, oblikovan srednjovjekovnim kućama s istočne strane, pruža istinski doživljaj Ljubljane. Po mojem mišljenju, prava mala oaza u središtu grada, za domak od svakodnevice. Nekoć isprepleten putevima, danas obiluje ulicama koje vode do Ljubljanskoga dvorca, važnog izvora vode u prošlosti.
Zgrade duž rijeke su, obzirom na svoj položaj, imale velike prolaze, koji su služili kao odvodni kanali tijekom poplava, što svjedoči o praktičnom urbanističkom planiranju toga vremena. Stari trg odiše povijesnom arhitekturom, raznovrsnim trgovinama i suvenirnicama, kafićima i restoranima, od kojih su neki u prostorima još iz 19. stoljeća. Ono što nam se posebice svidjelo je da su trgovine većinom preuređene u umjetničkom stilu, čineći ga tako nezaobilaznom destinacijom koja spaja prošlost i sadašnjost.
Levstikov trg
Spajajući se na Stari trg, hodajući dolazimo na ovu prekrasnu promenadu sa kombinacijom trga i ulice, na kojem se nalazi Herkulova fontana. Prvobitnog naziva Šentjakobski trg uredio je arhitekt Jože Plečnik između 1926. i 1927. godine. 1938. preuređuje i Marijin stup (Marijin Steber). postavljajući ga na 9,5 m visok stup od mramora. Na vrhu je kip Djevice koji je između 1681. i 1682. godine izradio salzburški umjetnik Wolf Weisskirchner.
Osim što je ogradio trg umjetnim kamenim kuglama, Plečnik je dao posaditi niz niskih stabala javora i topola koji je dijelio Crkvu sv. Jakova (Cerkev sv. Jakoba) od ostatka grada. U njoj je nekada bio isusovački samostan koji je spaljen 1774. godine. Daljnje promjene Levstikov trg doživio je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je rekonstruirana Karlovška cesta i srušena kuća u Rožnoj ulici. Sve u svemu zanimljivo zdanje za vidjeti dok hodate Ljubljanom. A za odmor tu je i slastičarna, no ovaj put nismo stigli u njoj isprobati slastice.
Tromostovje
Fascinantno Trojstvo sastavljeno od središnjeg mosta i dva mosta uz njega, povezuje antički, srednjovjekovni grad na jednoj obali i moderni grad Ljubljanu. Međutim, ova točka koju ćete prijeći nekoć je bila od vrlo povijesnog značaja. Na tom se mjestu nalazio drevni, strateški značajan srednjovjekovni drveni most koji je povezivao sjeverozapadne europske zemlje s jugoistočnom Europom i Balkanom. Od 1842. godine zamijenjen je središtem triju mostova koji čine Tromostovje. Prošećite uz most(ove) arhitekture Jože Plečnika i zamislite tu nekada strateški važnu točku.
Pronađite hranu na Ljubljanskoj tržnici
Ne smijete propustiti posjetiti Ljubljansku središnju tržnicu između dva trga, Vodnikovog trga i Pogarčnevog trga. Glavni vrhunac je bijela kolonada uz rijeku—opet koju je dizajnirao Plečnik. Na ovoj živahnoj tržnici, ispunjenoj nizom malih prodavaonica hrane duž rijeke Ljubljanice, prodavači prodaju sve, od voća i povrća do suhomesnatih proizvoda i kruha.
Uzmite lokalno povrće ili hranu iz otvorene kuhinje koja će vam dati energiju dok razgledavate. Ovdje ćete također pronaći tržnicu na otvorenom koja nudi ponudu od drvenarije do svijeća i suvenira. Pronađite lijepu stolariju za uspomenu, jer Slovenija je zemlja šuma. Ipak, ima jedna opaska: cijene zaista nisu niske.
Osim otvorene, postoji i zatvorena tržnica, poznata i kao Plečnikova natkrivena tržnica’, izgrađena prema nacrtima arhitekta Jože Plečnika između 1940. i 1944. godine, s ponudom slovenskih proizvoda i ugostiteljskih objekata. U njoj se nalazi i ribarnica.
Gradska vijećnica
Impresivnu baroknu palaču s venecijanskim elementima s kraja 15. stoljeća izgradio je graditeljski majstor Petar Bezlaj. Danas je Općina Ljubljana, lokalno Mestna hiša i nalazi se na istoimenom trgu Mestni Trg. Ispred gradske vijećnice nalazi se čuvena fontana Francesca Robbe, građena po uzoru na najelegantnije rimske barokne fontane.
Smatra se da općinska vlast ovdje djeluje gotovo 500 godina. A možete naučiti više o ovoj povijesti ako ste u subotu u Ljubljani. Postoji vođeni obilazak svakog od njih po tjednu.
Čevljarski Most – Postolarski most
Još jedna Plečnikova kreacija (poput Tromostovlja), građena neorenesansna arhitektura, dobila je ime po brojnim postolarima. Oni su u 19. stoljeću zarađivali za život prodajom i restauracijom ručno rađenih cipela, a čiji su štandovi nekada bili puni mosta.
Stupovi različitih veličina nadsvođeni kamenim kuglama ili svjetiljkama daju mostu specifičan izražajan dojam. Obala rijeke, koja nedjeljom počinje kod Postolarskog mosta, pretvara se u otvorenu tržnicu na kojoj možete pronaći djelić povijesti.
Freske u katedrali (crkvi) Svetog Nikole
Iako se izvana može činiti samo još jedna crkva, crkva svetog Nikole (ili Ljubljanska katedrala) jedna je od najimpresivnijih povijesnih građevina i najistaknutijih znamenitosti Ljubljane. Već bočni portal i središnja vrata prikazuju slovensku povijest u tako neobičnom dizajnu. Značajan je i reljef na glavnim vratima, koji prikazuje slovensku prošlost, obilježavajući 1250. obljetnicu slovenskog kršćanstva.
Crkva idilične arhitekture smještena a Ciril-Metodovu trgu u samom središtu Ljubljane potječe iz 1706, dok je kupola pak mnogo mlađa i postavljena je tek 1841. godine. Smatra se da još u 13. stoljeću ovdje biva bazilika, koju osniva car za zahvalu za pomoć u borbi protiv celjskih grofova.
Unutrašnjost interijera otkriva fascinantne stoljećima stare freske, izuzetna umjetnička djela, uključujući portrete četiri emonska biskupa, skulpture i anđele oltara. Fresku kupole oslikao je Matevž Langus 1844. Ulaz u crkvu se plaća.
Slovenska filharmonija: pulsirajuće srce glazbene scene u Ljubljani
Nedaleko od Tromostovja, na adresi Kongresni trg, primijetiti ćemo impozantnu zgradu, autentične fasade, na kojoj piše Academia Philharmonicorum. Iz istoga je lako zaključiti da se radi o zgradi filharmonije. Predivna arhitektonska kreacija biva sagrađena 1891. godine na temeljima povijesnog Stanovskog gledališča, povodom svečanog posjeta cara Josipa II Ljubljani, a uništenog u požaru 1887. Austrijski arhitekt Adolf Wagner iz Graza dobio je zadatak da izradi planove za zgradu Slovenske filharmonije, a doradio ju je 937. arhitekt Jože Plečnik.
Zgrada ne samo da odiše neorenesansnim šarmom, već je i dom jedne od najstarijih filharmonijskih institucija na svijetu, Slovenske filharmonije, čije svjedočanstvo bogate glazbene prošlosti seže unatrag do 1701. godine. Academia Philharmonicorum, i filharmonijsko društvo postali su nezaobilazni čimbenici u promicanju barokne glazbe i ugostili su velikane poput Josefa Haydna, Ludwiga van Beethovena i Gustava Mahlera. Danas, Slovenska filharmonija ostaje simbol glazbene kvalitete i predanosti, s ponosnom tradicijom kao vodeći simfonijski orkestar u zemlji. Restaurirana s pažnjom 2001. godine, zgrada Slovenske filharmonije nije samo arhitektonski biser, već i prostor gdje pulsira glazbena kultura Ljubljane. Ovdje se susreću prošlost i sadašnjost, stvarajući harmoniju ne samo u vidu glazbe, već i prostora u kojega se nedvojbeno uklapa.
Trgovine starina i sajam antikviteta
Posebna stvar koja me oduševila u Ljubljani, a da me Jasna nije na to podsjetila skoro bih zaboravio je ta da se mogu pronaći raznoliki unikatni predmeti. Posebice u vidu starina, koje su pristupačne ali i korisne. Tako smo šetajući jedne predbožićne nedjelje kroz Kongresni trg, još davne 2022. godine naišli slučajno na jedan sajam antikviteta. Sličan poput Hrelića, ali prvenstveno fokusiran na starine, na sajmu se moglo naći svakakvih predmeta i drangulija, od božićnih ukrasa, kućnih potrepština pa sve do bicikla i većih predmeta. Glazba u pozadini sa hitovima koje su svirali Toto Cutugno, T. Ivčić i ostala ekipa, davala je pravi štih 80-ih.
E sada, stavljajući po strani sajam koji je događaj sam po sebi, ne treba zanemariti i činjenicu da se ljubljanskim ulicama mogu pronaći i trgovine, kao i suvenirnice. Posebno nas se dojmila suvenirnica, koju smo otkrili u jesen 2023. kraj crkve Sv. Jožefa. Veoma zanimljiv antikvar ima ponudu korisnih predmeta, dok smo uz samu Ljubljanicu također naišli na jedan mali prosto, uređen starinama. Potonji je zanimljiv jer izlaže veoma starije ali skuplje antikvitete.
2. Popeti se na Ljubljanski dvorac
Uzdignut na 60 metara visine, na malom brežuljku iznad grada, 900 godina star dvorac nesumnjivo predstavlja simbol Ljubljane i jedna od njezinih najcjenjenijih atrakcija. Služio je kao vojno stanovanje i kraljevska rezidencija nekoliko stoljeća. Ova prekrasna srednjovjekovna utvrda s prekrasnim pogledom na grad svakako je nezaobilazan posjet Ljubljani, stoga je nemojte propustiti!
Osim što je prekrasno područje za opuštanje ili šetnju, to je i mjesto za izložbu slovenske povijesti koja vas vraća 200.000 godina unatrag. Primjerice, ako želite testirati svoje vještine zagonetki, prihvatite avanturu, uključite se u rješavanje viteških zagonetki na različitim mjestima unutar zidina dvorca, kako bi spasili zmaja. Ovo je savršen način za naučiti nešto o povijesti Ljubljane i pri tome se zabaviti. Vaš tim bi trebao imati najmanje 2 člana, stoga savjet za putnike samce koji žele igrati: upoznajte prijatelja u Ljubljani!
Ipak, ne želite propustiti ono što se pamti. A panorama je ona koja se pamti. Pogled koji se pruža sa Ljubljanskoga dvorca je ne samo jedan od najljepših slikovnica grada, već otkriva i širu okolicu, koja nije ništa manje fotogenična. Trebat će malo sreće s Ljubljanom, budući da se nalazi u kotlini. Omeđena planinama, lako je moguće da se dogodi maglovit dan. Ipak i magla ima svoje čari, koje će posjet učiniti mističnim. Rekao bih ipak, možda i pravi povratak u prošlost, bez VR-a.
Prošetati kroz Grajski Grič i pronaći vidike
Mjesto na kojem se iznad povijesnog gradskog jezgra uzdiže Ljubljanski grad naziva se i Grajski Grič. Prožet je šetnicama, a veći dio je prekriven uređenom šumom. Vrh krase slikoviti drvoredi i vidikovci koji pružaju vidike na grad sa svih strana, a na sjevernoj strani i na Kamniške Alpe. Za ljubitelje rekreacije dostupan je trim otok sa šest fitness sprava, a za hodače i trkače biti će interesantna staza koja vodi pored vinograda. Da, vinograd, gotovo u središtu grada poznat je i kao „Grajski vinograd“!
Zanimljiva staza na Grajskom griču vodi duž bedema na Šancah. Ovu zanimljivu šetnicu u ugodnom hladu krošnji drveća oblikovao je arhitekt Jože Plečnik. Koristio je ostatke nekadašnjeg bedema koji je vodio do utvrde u 16. stoljeću, a koji danas više nije sačuvan.
Dolazak do Ljubljanskog dvorca pitoresknim ulicama i uspinjačom
Uspon na Grajski grič traje otprilike 20 minuta i moguć je iz svih smjerova, pri čemu su najomiljenije one koje vode iz starog gradskog jezgra. Nerijetko polazište za dolazak do Ljubljanskog dvorca je Zmajski most, odnosno tržnica. Odavde jednostavno slijedeći uske ulice, jedne od onih kojima sam prošao, veoma jednostavno ćemo se popeti do Ljubljanskog dvorca.
Ovdje je također i uspinjača. Ipak, imajući na umu da su lokalni, stanovnici planinske zemlje izvrsni planinari, dok god nas zdravlje služi, radije koristimo autentične uspone, sa korištenjem vlastitih nogu. Također jedan od uspona, koji mi se svidio, a otkrio sam ga nedavno je se od ulice Stari trg, uspinjući se kroz Reber i putem ulice, „Mačja Steza“. Otkriti će nam zanimljive vidike i autentična imena. Također zanimljiva je i „Ulica na Grad“.
Štakor Friderik simbol Ljubljanskog dvorca koji čeka da vas upozna
Posjet dvorcu odlična je prilika za upoznati Friderika, najstarijeg stanovnika ljubljanskog dvorca. Izbor njegovog imena Friderik (prvi) nije slučajan. Nosi ga u čast slavnog vladara iz dinastije Habsburgovaca, iako se odlučio povući iz kraljevskih hodnika i kročiti poduzetničkim putem. Danas, umjesto kraljevskih dužnosti, vodi dućan suvenira na dvorcu, koji nudi jedinstvene suvenire sa motivima zatvorskih crno-bijelih pruga i, naravno, mog malog štakora.
Kod Friderika, koji je ovdje živio davno, pronašli smo trenirke, šlape, kape, torbe, novčanike, maske – sve sa jedinstvenim pečatom njegovoga dvorca. Baveći se trgovinom, Friderik danas predstavlja svojevrsnu maskotu i simbol, svjedočeći tako davnoj prošlosti dvorca. Svojom prisutnošću on nas podsjeća na vremena, kada su dvorci imali mnogo više stanovnika, nego što su to njihovi vlasnici željeli misliti. Dakle, nemojte se dvoumiti. Upoznajte Friderika, razgledajte njegov dućan. Nas je ugostio taman za vrijeme jesenskoga pljuska. Ne sumnjam da će i vas, a možda vas i nagovori da odnesite komadić povijesti Ljubljanskog dvorca sa sobom.
3. Prošetati parkovima i ulicama otkrivajući zanimljivosti
Pisati o Ljubljani, bez da spomenemo parkove, mostove i galerije je kao da pišemo o Istri bez pitoresknih gradića. Možda i ne tako davne 2016. godine, Ljubljana je osvojila titulu najzelenijeg grada u Europi, što predstavlja značajan putokaz za putnike koji biraju destinacije sa čistim zrakom, obiljem zelenih prostora i visokim ekološkim standardom.
Prestižno priznanje iz EU, stiglo je zahvaljujući poticajem aktivnosti poput pješačenja, biciklizma i korištenja javnog prijevoza umjesto automobila. Dodamo li ovdje muzeje i brojne galerije, koje se nalaze u restauriranim prostorima, naravno da možemo napisati poseban članak. Kao i o mostovima, jer Ljubljana ih ima mnogo. Kako bih ipak zadržao potrebe jednostavnosti ovoga članka, u nastavku sam izdvojio ono što nam se na prvu dojmilo.
Park Tivoli
Gradski park Tivoli najveći je u gradu, gotovo u samome centru Ljubljane, uz željeznicu. Popularno je mjesto za druženje i opuštanje. Projektiran 1813. godine smatra se najvećim i najljepšim parkom u Ljubljani. Ovo zadivljujuće zeleno područje koje se proteže točno u središte grada lako je dostupno pješice. Unutar područja nalazi se malo jezero Ribnik, sa spomenikom ribama.
Dvorac (ljetnikovac) Tivoli, kuća iz 17. stoljeća sagrađena na vrhu ostataka renesansne tvrđave, najznačajnija je znamenitost parka. Šarmantna građevina djeluje kao kulturni centar. Park je miran i savršeno mjesto za odmak od živahnoga centra. Dijele ga tri staze kestena, tu je i nekoliko fontana, skulptura i cvjetnjaka. Vjerojatno najpoznatija Jakopičeva promenada, mjesto je gdje će uživati svi koji se bave fotografijom. Ne samo da je šetalište samo po sebi fotogenično, već je i mjesto održavanja izložbi fotografija velikog formata tijekom čitave godine. Što još vidjeti? Zanimljivosti za pogledati čine cerkev Marijinega obiskanja, (pravoslavna) cerkev sv. Ćirila in Metoda. A gotovo u sklopu park je i zološki vrt (Živalski vrt Ljubljana).
Zapornica na Ljubljanici
Smješten između Cukrarne (stare tvornice šećera) i Vrazova trga, u središnjoj četvrti, istočno od staroga grada, nizvodno od Ambroževog trga nalazi se monumentalni slavoluk na rijeci Ljubljanici. Poznat kao Zapornica na Ljubljanici (Pregrada), spomenik nam se iznimno svidio.
Most izgrađen 1939. godine još je jedno značajno djelo slovenskog arhitekta Jože Plečnika. Zamislio ga je kao maestralan ispraćaj rijeke Ljubljanice na njenom izlazu iz Ljubljane. Vrijedi pogledati!
Cukrarna
Otvorena u rujnu 2021. godine u svrhu galerije, Cukrarna predstavlja značajan kulturni prostor s dvostrukom ulogom – kao platforma za suvremenu umjetnost i kulturno središte. Cukrarna, koja me privukla svojim autentičnim izgledom svoj je život započela 1828. kao šećerana. Bogate povijesti, poznata je kao prva tvornica u regiji i biva najveća rafinerija šećera u Austro-Ugarskom carstvu, do požara 1858. godine. Kroz godine, zgrada je služila različitim svrhama, a posebno je istaknuta kao mjesto gdje su živjeli književnici slovenske moderne Kette i Murn.
Nakon obnove od 2018. do 2021., Cukrarna se transformirala u arhitektonski značajnu građevinu koja zadržava svoju izvornu fasadu i krov, dok unutar pruža suvremeni prostor za kulturna događanja. Ovom obnovom, Cukrarna je postala nezaobilazna točka u ljubljanskom kulturnom pejzažu, spajajući bogatu prošlost s suvremenim umjetničkim izričajem.
Tu se danas izlažu raznovrsna umjetnička djela, uključujući vizualne, intermedijske, performans ili glazbu. Kroz suradnju sa umjetnicima iz Slovenije i šire, Galerija Cukrarna nastoji ostvariti svoju misiju kao istinska suvremena umjetnička institucija, ukorijenjena u socijalnim, humanističkim načelima.
Metelkova Mesto
Ovo autonomno društveno i kulturno središte u središtu Ljubljane mjesto je za sve alternativne duše. Povijest ove lokacije seže u 1993. godinu kao sunčano mjesto za sve umjetničke duhove. To je nedvojbeno mjesto brojnih raznolikih kulturnih aktivnosti i tradicija koje nude brojne barove i klubove u kojima se održavaju koncerti i pjesme „underground“ umjetnika.
Raspored uključuje izložbe, umjetničke izložbe i bezbroj drugih aktivnosti, uz noćni život. Govoreći o istome, ovo jedinstveno alternativno mjesto oživljava zapravo nakon 23 sata, kada brojni klubovi otvaraju svoja vrata.
Korisni savjeti Ljubljana: gdje jesti, piti, prespavati
Osim edukativnoga djela, ovaj dio članka posvetio sam korisnim savjetima, u svrhu kako bi se lakše snašli dok ste u razgledu Ljubljane.
Ljubljana preko dana: gdje kupiti sendvič i pronaći mirno mjesto za kavu ili ručak
U gradu je dostupno nekoliko trgovina. Jednostavno smo pronašli jednu na Kongresnom trgu, Ilirskoj ulici, ali i manji trgovački centar. Nalazi se nedaleko od Zmajskoga mosta, u ulici Poljanski nasip. Svi nude regularne namirnice, raznolikih cijena, rekao bih možda ipak u trgovačkom centru nešto nižih. U Ilisrkoj ulici posjetili smo i pizzeriju. Pizza je u redu, ali zaključio sam da nije neki stil koji bi zadovoljio moj ukus odnosa cijene i kvalitete, posebice kada se u obzir uzme da je bez posluge i nekog ambijenta. Tako da, sorry ovdje preskačem ime.
Glede predaha za kavu i piće ponovo ostaje pojedinačan izbor. Naravno, što se više udaljavamo od samog centra, to je izbor drugačiji, kao i cijene. Osobno, uvijek volim odabrati mjesta van samoga centra, po mogućnosti koje između dnevne rutine posjećuju žitelji. Mi smo se tako zaustavili u zanimljivom baru, isto tako zanimljivoga imena „Apotheka“. Bar autentičnoga stila koji nam se svidio za predah između dnevnih razgleda, također može biti izbor za večernje piće.
Ljubljana uvečer: pronađite mjesto u gradu za ugodno druženje uz večeru ili piće
Moji favoriti su pubovi ili taverne, ali svakako možete birati sami dok ste tamo. Prelazeći Tromostovje od Prešernova trga, šećući uz rijeku Ljubljanicu kroz Adamič-Lundrovo nabrežje ili Cankarjevo nabrežje, veoma lako otkrivamo brojne barove, pivnice i restorane. One poslužuju sve vrste pića, a u nekima od njih pronaći ćete i hranu i slastice, sladolede. Upravo tamo uz Ljubljanicu, pronaći ćemo jednostavno neko mjesto koje se nama sviđa. Mnogi od barova (na stranu ekološke prihvatljivosti 😉 nude nerijetko ponudu grijalica tijekom zime.
Za one koji paze na novčanik i kartice (ne mislim pri tom fizički već naravno na financije) dobro je uvijek prošetati s obje strane Ljubljanice. Jer cijene zaista variraju i ovise prije svega o poziciji i vrsti ugostiteljskoga objekta, kao i opremljenosti. Cijene će biti možda pristupačnije, ukoliko se malo udaljimo od samoga Tromostovja, a rekao bih da je i atmosfera više intimnija, mirnija. Osobno smo posjetili više mjesta, a jedna od onih koja se činila zanimljivom je Forum, na adresi Petkovškovo nabrežje. No, ovo je samo osobni savjet (ne i reklama), a kako sam i rekao, svatko bira prema svojim preferencijama.
Ljubljana preko noći: gdje prenoćiti
Istina je da Ljubljana pruža raznovrsne opcije za smještaj prilagođene putniku, od luksuznih, boutique hotela i gostinjskih kuća. Istina je da posjetitelji mogu birati između različitih opcija udobnosti, autentičnosti, pristupa glavnim atrakcijama grada. Kao i da to da je Ljubljana poznata po tome da se može odsjesti u zatvoru, u poznatome hostelu Celica.
No isto tako, nije uvijek garancija da bogata ponuda smještajnih mogućnosti znači uvijek i jednostavan pronalazak budžeta koji smo spremni izdvojiti. Stoga bih ovdje spomenuo neke od smještaja gdje smo boravili. Fantastičan izbor za one koji žele uživati u gradu, ali ne žele biti u samoj starogradskoj jezgri je primjerice City Hotel Ljubljana. Zapravo do Tromostovja je 5 min. pješice. Sobe su uređene u modernom stilu, no možda ipak nivo smještaja, za koji backpacking publika nije spremna toliko izdvojiti. Za bagpackere koji traže prvenstveno pristojno mjesto za prenoćiti, poput hostela, izdvojio bih Fuzzy Log hostel. Unikatne sobe su oblika podmornice ili kabine, osoblje je ljubazno. Iako su kupaonice zajedničke, omjer cijene i kvalitete je rekao bih sasvim u redu. A ne izostavimo i ono najvažnije – nalazi se također 5 min. od Tromostovja!
Bicikl prijateljski simbol prijevoza u Ljubljani
Nije nepoznato da Slovenci, vole bicikl. Sve do vrha. Stoga nije slučajno da je Tadej Pogačar osvojio dva puta Tour de France, a u Sloveniji je uspješno riješena sinkronizacija pedaliranja i vožnje drugim sredstvima. Vozeći se autom po Sloveniji nema ceste na kojoj nećete susresti bicikliste. A vozači ih uvažavaju Pogotovo na turističkim cestama, primjerice prema Vršiču.
A kako se pedalira u Ljubljani? Ljubljana neprestano povećava svoju ocjenu biciklističke platforme među gradovima koji su prijateljski prema biciklima. Iako je strogo središte zatvoreno za promet i pretvoreno u pješačke zone, biciklistima je ipak dozvoljena vožnja uz upozorenja da pripaze na pješake. Tu oni imaju prednost, ali biciklisti imaju svuda svoje označene staze. stoga ako ne iznajmljujete bicikl, dobro je pripaziti na oznake kojima se krećete. Sa druge strane, moguće je uzeti u najam neki iz obilne ponude gradskih bicikala. Gotovo su besplatni ako ga se koristi do sat vremena.
Shopping u Ljubljani: gdje pronaći opremu
Iako shoping definitivno ne spada u backpacking kategoriju, recimo ipak da za sve one koji traže opremu za putovanja i planinarenje, Ljubljana svakako jest izbor. Ipak da bi pronašli najbolji izbor marki i kvalitete, najbolje je otići van centra do BTC. Osim trgovina i outleta, sadrži vodeni park, wellness centar, fitness centar, multipleks kino te veliki izbor kafića i restorana.
Događaji u Ljubljani
Budući da Ljubljana živi svaki dan, kao i u svakom europskom gradu, Ljubljana za odabrati događaj ovisno o vašim interesima. Dom je poznatog likovnog bijenala koji se održava svake neparne godine. Advent u prosincu uvijek je dobar izbor.
Bonus: istražite što Ljubljana nudi u svojoj okolici uživajući u aktivnostima koje volite
Kao glavni grad Slovenije, Ljubljana ima mnogo toga za ponuditi. No osim toga, za sve one koji vole uživati u izletima na otvorenom, Ljubljana sa svojom okolicom posjeduje mnogo raznolikosti. Samo za informaciju, moja omiljena aktivnost u Sloveniji je planinarenje, pa ću navesti nekoliko ideja. Biciklisti, cijenim dodavanje vaših komentara na društvenim mrežama, kako bi otkrili još biciklističkih staza u blizini Ljubljane i šire.
Da, Slovenija je planinska zemlja i kao što smo već spomenuli, volimo planinariti po obroncima Alpa. Treking i planinarenje je ovdje način života, tako da je planinsko – pješačka infrastruktura vrlo dobro razvijena. Staze koriste uobičajenu međunarodnu oznaku. To je crveni krug s bijelim središtem koji vidimo na drveću ili stijenama, poznat kao Knafelčeva Markacija. Ukoliko se odlučite pješačiti na neki od vrhova, većina njih ima metalne kutije s dnevnikom i žigom. Pečati sadrže naziv i nadmorsku visinu. A što je s mjestima za planinarenje u blizini Ljubljane? Da, postoji neznatan broj njih koje možete posjetiti.
Šmarna gora
Vjerojatno najpoznatija destinacija za ljubitelje prirode i planinarenja u blizini Ljubljane je Šmarna Gora. Smještena sjeverozapadno od glavnog grada Slovenije, ova planina ima dva vrha: nižju Šmarnu Goru (669 m) i višu Grmadu (676 m)2. Sa vrha, na kojem se nalazi restoran i crkva barokna crkva Majke Božje, pruža se prekrasan pogled na Gorenjsku, dio Julijskih Alpa, Karavanke i Kamniško-Savinjske Alpe.
Bledsko jezero
Iako ne spada u bližu okolicu Ljubljane, ukoliko imate dan više, ovo slikovito jezero veoma je dobro povezano sa Ljubljanom. Čak štoviše autobusi za dnevne izlete sa kolodvora voze svakih sat vremena. Dvorac na brežuljku okružen prekrasnim šumama, kao i crkva smještena na otoku koji stoji usred zaljeva simboli su Bleda. Omeđeno zadivljujućim Alpama, Bledsko jezero uvijek je iznova bajkovito.
Bled je omiljeno mjesto kako mještana tako i turista. Pobrinite se prošetati udobno do dvorca kako biste uživali u panoramskom pogledu i snimili najspektakularnije slike jezera. Oni koji žele ići na otok mogu isploviti brodom. I još nešto što ne želite propustiti. Nakon završetka bledskog izleta (ili tijekom njega), treba kušati poznatu Bledsku kremšnitu. Kako doći do Bleda od Ljubljane:
- Autobusom: Autobusi iz Ljubljane voze svakih sat vremena. Vožnja traje oko sat i 15 minuta. Od Bleda za Ljubljanu autobusi također polaze svaki sat, ali planirajte svoj povratak na vrijeme.
- Vlakom: Sa vlaka se izlazi na želj. kolodvoru Lesce. Budući da je Bled udaljen 4 km, od tamo je moguće doći autobusom, pješice ili taksijem. Autobusna stanica je uz željeznički kolodvor.
- Automobilom: Udaljenost između Ljubljane i Bledskog jezera je oko 77 km. Putovanje traje sat vremena.
Triglavski narodni park
Park koji čuvaju likovi iz bajki prepun je vrhova viših od 2000 metara. Njihovi panoramski pogledi sežu na velike udaljenosti, čak i na 360 stupnjeva tijekom vedrih sunčanih dana. Te su planine dom alpskih jezera, rijeka i naravno planinskih koza – tzv. gamsa. Ali ne samo to. Tijekom ljetnih dana, u kolibama ćete pronaći porciju izvrsne hrane. Nama se toliko sviđa da se nerijetko vozimo iz Istre na jedan dan da udahnemo planinskoga zraka. Ipak, najbolji izleti su višednevni, ali iz Ljubljane je park praktično pri ruci. Postoje lokacije poput doline Soče, klanca Vintgar ili Vršiča, u kojima možete uživati u dnevnim izletima.
A što je sa stazama? Naravno, pripadajući djelu moćnoga planinskog lanca Julijskih Alpa, ima ih beskonačno mnogo. Svakako mi pišemo na Putokozi pojedinačne objave za svaku koju posjetimo. Ipak, dopustite mi da izdvojim neki od omiljenih vrhova. Na stranu Triglava (2864 m), o kojemu ne treba previše dvojiti riječi, reći ću samo da je Debela Peč (1280), preko kolibe Lipanca pravi užitak.
A što je sa jezerima? Naravno, ne možemo ne spomenuti najpoznatije Bohinjsko jezero, jedno od mojih omiljenih mjesta na koje svraćam kad idemo slovenskim planinama. Tijekom ljeta ovo je osvježavajuće mjesto okruženo jezerskim plažama. Postoji staza od 12 kilometara oko jezera, a od svibnja do listopada dostupan je izlet brodom. Kao i za Bled, autobusne linije do Bohinjskog jezera polaze svakih sat vremena sa Avtobusne postaje, od 6 do 20 sati. Približno vrijeme vožnje autobusom traje manje od dva sata.
