Planinski lanac Julijske Alpe uistinu je oaza mira. Na njenim pojedinim dijelovima teško ćete pronaći signal na mobitelu, ali zato ćete naći pravu, robinzonsku prirodu prepunu opojnih mirisa, visokih vrhova i mogućnosti za aktivni odmor. Prošlost najpoznatijeg planinskog lanca u Sloveniji seže milijune godina unatrag, a tamo gdje se Alpe uzdižu iznad dolina i gradova – dočekat će vas prizori koji pokazuju svu raskoš prirode. I dok je većina vrhova Alpa prekrivena snijegom, te su dostupni isključivo uz strpljivu zimsku tehniku uz pomoć dereza, cepina, te još svačega potrebitog, prisjetio sam se zimskoga izleta na jedan od njihovih pristupačnijih vrhova. Riječ je o vrhu Slemenova Špica. Doduše, još iz davne 2018., ali staza je još uvijek tamo. I poslužiti će nadam se kao dobra ideja za zimski izlet😊
Smješten u srcu planinskoga lanca Julijskih Alpa iznad prijevoja Vršič, vrh Slemenova Špica (1909 m) savršena je alpska slika koja obiluje inspirativnim vidicima. Idealan je za osjetiti vibracije Julijskih Alpa, bez previše napora. Da, Putokoza tim voli takve vrhove, jer ovakvi vrhovi su dom naših prijatelja – divokoza. Zbog jednostavnoga pristupa od Vršiča, stazom koja pruža predivne vidike, vrh je vrlo dobro posjećen u svako godišnje doba. Pa tako i zimi. Zbog svoje jedinstvene panorame poznat je po impresivnom pogledu prema vrhu Jalovec, kao i ostalim vrhovima Julijskih Alpa.
Ono što Slemenovu Špicu čini prepoznatljivom jest najvjerojatnije njezina južna, travnata, nježna strana. Planinarska staza nije teška, označena je kao “jednostavna staza”. Naravno da smo nju i odabrali za posjet tijekom zimskoga vremena. Za razliku od južne, potpunu suprotnost čine njeni obronci sjeverozapadne strane koji strmo padaju, gotovo okomito u dolinu Tamar. I dok će u južnoj strani uživati gotovo svi planinari, od početnika i onih najmlađih, bez posebno zahtjevne opreme (osim zimi), sjevernu stranu iz doline Tamara odabrati će samo oni najiskusniji ljubitelji stijena. Slemenova Špica možemo reći čini tako još jedan vrh sa 2 lica.
Planinariti na Slemenovu Špicu znači…uživati u beskraju pejzaža
Ovaj izvrsni vidikovac, u blizini slovenskog najvišeg cestovnog planinskog prijevoja (Vršič) ima sve: sa inače travnatim površinama za suhoga vremena nudi uživanje u veličanstvenoj i neobičnoj prirodi. Slikovita dobro označena staza, vodi kroz šume koje su zimi omeđene bijelom bojom. S početnom točkom na prijevoju Vršič, koja je već dovoljno visoka, pristup je jednostavan. Iako je u razdobljima bez snijega planinarenje pogodno i za obitelji s djecom, rekao bih ipak da je tijekom zimskoga vremena potrebno više opreza, a oprema poput dereza i cepina neće biti na odmet. Visoke litice i nevjerojatni pogledi okružuju nas čitavo vrijeme. Ovo je izazov za sve koji žele uz relativno malo truda osjetiti ljepotu i moć slovenskih planina.
Prijevoj Vršič polazna točka za se uputiti na vrh Slemenova Špica
Prijevoj Vršič (1611 m. n/v) najčešći je odabir za uputiti se na Slemenovu Špicu. Vozilo je najbolje ostaviti uz planinarski dom ‘Erjavčeva Koča’, ispod prijevoja. Vozeći autocestom od Ljubljane dalje u smjeru Kranja i Jesenica, slijedimo izlaz na čvoru za Kranjsku Goru. Lokalna cesta 201 vodi do Kranjske Gore. Iz Kranjske Gore potrebno je skrenuti u smjeru Bovca. Lokalna cesta 206 (poznata kao „Ruska Cesta“) vodi do prijevoja Vršič.
NAŠA ZIMSKA AVANTURA NA VRH SLEMENOVA ŠPICA ZIMI
Bio je to jedan od onih tjedana kada pogledaš na kamere i vidiš da su sve Alpe prekrivene snijegom. Vremenska prognoza je davala povoljne naznake za hladan i bistar zrak te sunce. Odlučili smo iskoristiti takav vikend za našu zimsku avanturu na vrh Slemenove špice, jednog od najljepših vrhova u Julijskim Alpama.
Spremili smo svoju opremu, termose s toplim napitcima i sendviče za put. Krenuli smo autom do planinarskog doma na Vršiču, gdje smo ostavili vozilo. Dobro označena staza sa dubokim i mekanim snijegom, nagnala nas je ipak da uzmemo dereze uz štapove. A i cepin nije bio na odmet, makar za vježbu.
Prijevoj Vršič (1611 m. n/v) – prijevoj Vratca (1807 m. n/v)
Sa prijevoja Vršič slijedeći stazu sa oznakama za vrh Slemenova Špica i Dom v Tamarju krećemo na uspon. Sa prvog dijela staze pruža se prekrasan pogled na „Špikovu grupu“ vrhova, poput Škrlatice, Prisojnika i Vršiča“. Bjelina, snijeg i krajolik. Prava zimska avantura. Pješačka staza koja se nastavlja umjereno penjati prvo nas dovodi do prijevoja Vratca (1807 m). Tu je raskrižje planinarskih staza. Skretanje desno vodi nas prema Slemenovoj Špici (45 minuta) i Dom v Tamarju (2 h).
Vratca – Slemenova Špica (1909 m)
Ugodna staza prvo gubi na visini, nakon čega slijedi kratak uspon na sedlo Slatnica (1815 m) sa raskrižjem. Ovdje treba skrenuti desno prema Slemenovoj špici. Nakon skretanja nalazi se inače travnata zaravan sa koje se vjerojatno pruža najbolji pogled na ‘šiljastu’ planinu. Za vrijeme zimske idile, vidimo potpuni bjelinu. Otvara se pogled na Jalovec i Mojstrovku koji se strmo uzdižu iznad nas. Odavde smo udaljeni samo jedan korak od vrha Slemenove Špice, odakle će se pogled spustiti duboko prema dolinu Tamar ispod nas.
Iako jednostavno dostupan od prijevoja Vršič, stjenoviti ali istodobno i travnati vrh omogućiti će uživanje u pravom doživljaju Julijskih Alpa. I to bez pretjerano zahtjevnog planinarenja. Zbog ugodnog uspona, ova planina širokih ramena ima puno poklonika koji je osvajaju tijekom čitave godine. Slemenova Špica impresionirati će ipak obje strane – početnike koji će doći po stazi via-normale kao i iskusne planinare koji će doći sjevernom rutom. Sa vrha se može uživati u pogledu na najviše vrhove Julijskih Alpa: Špik (2472 m), Škrlatica (2740 m), Jalovec (2645 m), Mangart (2678 m), Visoka Ponca (2272 m), Mala Mojstrovka (2332 m), greben Robičje i još nekoliko manjih vrhova. Za silazak koristimo stazu kao i uspon a moguće je kombinirati i više staza koje spajaju sedlo Slatnica.
