Smješteni u srcu Krasa, Golaki čine prekrasni planinarski cilj, koji nudi široke vidike i netaknutu prirodu. Prostrane šume i valoviti tereni Notranjske i zapadne Slovenije pružaju osjećaj divljine i slobode, dok se s vrha otvori vidik prema daljim planinskim lancima Alpa i Triglavu. Ako često boraviš u okolici Rijeke, Istre ili istražuješ slovenske planine, sigurno već poznaješ valovite obrise Golaka i kameniti krajolik Krasa – sada je možda pravo vrijeme da ih doživiš izbliza.

Slovenija ima različite vrhove u alpskom području, od kojih su mnogi prepoznati kao viši od 2000 metara. I svi su lijepi. No, ne postoje samo oni vrhovi s velikom nadmorskom visinom na koje se treba popeti da bi se uživalo u grmlju i vidicima. Postoji i toliko manjih nevjerojatnih vrhova koji će pružiti planinarsku radost, a da nisu dio 2000 + m. društva. Jedan od njih su „Golaki“.

Samozatajni Golaki, šumoviti Kras. Foto Zdravko Rajko

U planinskom području „Trnovski Gozd“ u Sloveniji s pogledom na Ajdovščinu, Vipavsku dolinu, Julijske i Kamniške Alpe, Golaki čine jednostavno, ali jedinstveno planinarsko odredište. Najćešći cilj među planinarima poznat je i kao pohod na najviši vrh Mali Golak (1495 m). Pristup je dostupan uglavnom kroz stazu, koja vodi gustom šumom, dok je Iztokova Koča pod Golaki, nerijetko nezaobilazni dio planinarske priče. „Trnovski gozd”, čini područje jugozapadnoga dijela Slovenije. Njegovo je mjesto vrlo jedinstveno. Na južnoj strani stoji „Vipavska dolina“, dok se na zapadu proteže dolina Soče. Obje doline imaju rijeke koje teku pod istim imenom: “Soča” (Sotcha) i “Vipava” (Vipacco). Na istoku je visoravan povezana s grebenom Javornika.

Zašto se penjati na mali golak

Mali Golak (što znači “mali ogoljeni” ili vrat šume) najviši je kod Golaka. Ime je dobio ne zato što je trebao biti najmanji, već zato što je imao najmanju planinu. Na kartama je došlo do razmjene koja je glasila Veliki Golak (Mali Golak) umjesto Mali Golak (Veliki Golak). Inače, s vrha se pruža veličanstven pogled na dio Krasa i Alpe. Možeš vidjeti Triglav i velik dio Julijskih Alpa. Također se mogu vidjeti Karavanke i Kamniške Alpe. Ispod je Primorska. Vrh posjeduje matičnu knjigu i pečat.

Samozatajni Golaki, vidici predalspkog djela. Foto Zdravko Rajko

Planinski vrhovi lanca Golaki (Veliki – 1480m, Srednji – 1479m, Mali – 1495m nmv) najviši su u zapadnom visokom kršu. Izdižu se iznad drvene crte, što je rijetkost u slovenskim Dinarskim planinama. Pretpostavlja se da su oba vrha (Mali i Veliki Golak) bili nekoć prekriveni debelim ledenim slojem tijekom pleistocena. Danas su obrasli patuljastim borom (Pinetum munghi). Na manjim površinama mogu se naći kamenite travnate površine i alpska flora. Visoko planinske i subalpske bukove šume na sjevernom obronku područja u određenim dijelovima otkrivaju posve djevičansku šumsku strukturu. Osim toga, u njoj žive razne životinjske vrste, među ostalim i one ugrožene poput tetrijeba (Tetrao urogallus).

Dobro je znati:

  • prirodni rezervat zaštićen je uredbom o proglašenju kulturno-povijesne baštine i prirodnih fenomena u općini Ajdovščina, Slovenija (službeni glasnik br. 4/87).
  • područje je kao rezervat šume zaštićeno od 1981. godine.
  • posjetiteljima se preporuča da slijede označene staze.

Opis planinarske rute: Predmeja –  Golaki – Iztokova Koča

Prije nego što opišem našu planinarsku rutu do Malog Golaka (1495 m), ukratko ću izdvojiti moguće planinarske staze uspona. Jer, kao i na svaki drugi vrh, postoje različiti smjerovi dolaska:

  • Predmeja – Mali Golak: 2 h; jednostavna označena pješačka staza
  • Mala Lazna – Mali Golak: 1 h 25 min; jednostavna, označena pješačka staza
  • Preval Strgarija – Mali Golak: 45 min, jednostavna označena planinarska staza
  • Kozarnice – Mali Golak: 1 h 5 min, jednostavna označena planinarska staza
  • Škrbina – Mali Golak: 2 h, jednostavna označena pješačka staza

Ukoliko te zanima kako pješačiti jednim od najslikovitijih, ali istodobno jednostavnih pješačenja na Krasu, u Sloveniji za dnevno ili dvodnevno putovanje sporošću, nastavi čitati naše iskustvo.

Predmeja: najčešće korištena polaznišna točka

Najprikladniji način za doći na „Trnovski gozd“ je od gradića Ajdovščina u Vipavskoj dolini. Do Ajdovščine dolazimo da slijedeći autocestu od Gorice (Gorica na talijanskoj strani) – oko 30 km ili od glavne ceste u Ljubljani – oko 90 km. Iz Ajdovščine je vrlo lako doći do visoravni (smjer: Predmeja). Malo selo Predmeja udaljeno je oko 15 kilometara od Ajdovščine, na istočno-južnom dijelu Trnovskog Gozda.

a) Iz središnje Slovenije vozi do Logatca, zatim nastavi prema Idriji. Na Kalcama kod Logatca skreni lijevo prema Colu i vozi krivudavom cestom. U Colu skreni desno, a nakon 100 m lijevo prema Predmeji. Cesta prema Predmeji je povremeno uža i zavojita. Na Predmeji prati znakove za sportski park Tiha Dolina koji vode desno na usku asfaltnu cestu. Vozi uz nekoliko kuća do parkirališta.

b) S autoceste Razdrto – Nova Gorica siđi na izlazu Ajdovščina i nastavite kroz Lokavec. Do Lokaveca možeš doći iz središta Ajdovščine ili sa stare ceste Ajdovščina – Nova Gorica, gdje na Cesti skrećeš desno. Iz Lokaveca vozi zavojitom cestom prema Predmeji. Kad cesta postane blaža, na križanju desno prema Predmeji i Colu. Nakon nekoliko stotina metara slijedi znakove za sportski park Tiha Dolina, koji usmjeravaju lijevo na uži asfaltni put. Nastavi do parkirališta.

Uspon od Predmeje

Od parkirališta uz sportski park krećemo cestom u smjeru Korenine. Nakon kratkog uspona put nas vodi do malog križanja. Nastavljamo oštro ulijevo (smjer Korenina). Put nas brzo izvodi iz šume. Pratimo ga uživajući u već prekrasnim pogledima na krajolik i posljednje kuće u zaseoku. Nastavljamo uspon markiranim kolovozom u smjeru Golaki. Staza nastavlja kroz šumu kroz koju se povremeno penje strmije. Šumski put prelazimo više puta, Nakon nekih 10 m hoda cestom, markacije nas usmjeravaju desno na markiranu pješačku stazu koja se nastavlja strmo penjati do umjereno kroz šumu.

Nešto dalje dolazimo na prostraniju čistinu, na čijem se rubu nalazi informativna ploča. Nastavljamo markiranom stazom s lijeve strane, prateći znak za Golake. S lijeve strane ostavljamo cestu koja vodi do Iztokove koče, dok se desno, preko šireg proplanka, neoznačena staza odvaja prema Srednjem Golaku i ulazi u šumu.

Kombinacijom šume i vidika do vrha Mali Golak

Staza se lagano uspinje kroz šumu, pružajući ti priliku da uživaš u mirisu drveća i tišini koju prekida samo šuštanje lišća pod nogama. Ubrzo izlaziš na nejasan greben, gdje se pogled na trenutak otvara, a zatim te staza vodi u blagi poprečni spust. Nakon kratkog spuštanja dolaziš do ruba moćne vrtače, prirodnog amfiteatra čije se strme padine gube u dubini. Zastani na trenutak, osjeti veličinu ovog mjesta i nastavi polako, obilazeći vrtaču s lijeve strane, dok put ponovno ulazi u šumu.

Samozatajni Golaki, Kraški dio. Foto Zdravko Rajko

Pred tobom je strmiji uspon – prilika da pronađeš svoj ritam i uživaš u svakom koraku. Nakon nekoliko minuta dolaziš do raskrižja pored starog stabla. Ovdje biraš lijevu, markiranu, ali manje utabanu stazu – ona poziva na sporiji, dublji doživljaj planine.

Samozatajni Golaki, makadamski put od koče. Foto Zdravko Rajko

Staza prelazi padine s lijeve strane, a svaki korak otkriva nove detalje – isprepletene korijene, mahovinom prekrivene stijene, igru svjetla među granama. Osim nekoliko kratkih spustova, uspon je postupan i ugodan. Više uzbrdo staza skreće blago udesno i spaja se s onom koja dolazi od Iztokove koče. Nastavljaš desno, umjereno strmom stazom, korak po korak, do malog prijevoja zapadno od istaknutog vrha. Ovdje skrećeš udesno, dok se krajolik polako otvara pred tobom…

Vrh Mali Golak (1495)

Iako sam vrh Mali Golak (1495 m) možda nije među najpoznatijim slovenskim vrhovima poput Triglava, Grintovca ili Prisojnika, njegov položaj nudi nešto posebno: a to su mir, prostranost i vidici koji se prostiru na sve strane. Ovdje nećeš naići na gužve ni ubrzane planinare, već ćeš moći zastati, udahnuti i pustiti pogledu da luta nepreglednim krajolicima. I ono najbitnije: uživati u sporosti.

Samozatajni Golaki, Mali Golak. Foto Zdravko Rajko

Pred tobom se otvara Trnovska visoravan, prostrano more šuma koje se blago prelijeva u Idrijske i Čerkljanske brežuljke. Na sjeveru se uzdižu Julijske Alpe, a u prvom planu Bohinjsko jezero, iza kojeg dominira silueta Triglava. Prema istoku pogled dopire do V. Hrušice, Javornika, Krima, a u daljini se naziru Kamniške Alpe i Posavsko gorje.

Samozatajni Golaki, Mali Golak na Krasu. Foto Zdravko Rajko

Okreni se prema jugoistoku i u daljini ćeš vidjeti Snežnik i vrhove Gorskog kotara, dok se prema jugu pogled proteže preko slovenskog Krasa prema Vremščici i Slavniku. Ako su vremenski uvjeti pravi, čak i Tršćanski zaljev može zaiskriti na horizontu. A kada se okreneš prema zapadu, iza planina Banjšice i Kambreške, u daljini će te pozdraviti Dolomiti. Mali Golak kako sam i rekao nije najviši ni najpoznatiji, ali ako mu pružiš priliku, nagradit će te prizorima koji ostaju dugo u sjećanju. Barem je meni ostao u sjećanju kao jedno lijepo odredište na Krasu.

Silazak preko planinarskoga doma Iztokova Koča pod Golaki

Planinarenje ne bi bilo pravo bez posjeta nekom domu. A ovdje ćeš ga jednostavno pronaći. Mi smo ga ostavili za spust. Prilikom dolaska na križanje sa vrha slijedi markaciju za pl. dom „Iztokova Koča pod Golaki.“ Do njega dolazimo kroz 20 minuta. Koliba koja se smjestila usred šume, tik iznad šumskog puta koji prelazi prijevoj Strgarija, na jugozapadnim padinama Malog Golaka.

Sagradilo ju je planinarsko društvo PD Ajdovščina. Dom je otvoren 10. rujna 1950. godine. Ime nosi po Ivanu Turšiču – Iztoku (1922.–1944.), zapovjedniku 30. divizije NOB-a, koji je stradao tijekom ofenzive kod Lokevca.

Tijekom 2017. dom je proširen, a dodana je i sanitarna jedinica s tušem. Planinarima nudi jednostavna jela, tople napitke i pića. U blagovaonici ima 25 mjesta, dok spavaonica raspolaže s 11 kreveta. Preporučuje se korištenje vlastite posteljine i štedljivo trošenje vode. Grijanje osigurava peć smještena u zasebnoj prostoriji s vlastitim ulazom. U sklopu kolibe nalaze se i toaleti te tuš kabina.

Bonus: uđi u špilju Velika Ledenica

Budući da si već na Krasu, ukoliko pronađeš vremena zaustavi se u špilji Ledenica (Ledena jama). Smjestila se uz put između Vojskog i Lokvi. Prije samo stotinu godina ljudi su iz nje vadili led i prevozili ga do ribarnica u Trstu, Gorici i Veneciji. Unutrašnjost špilje krije poseban prirodni fenomen – preokret vegetacije, gdje se zbog niske temperature i specifične mikroklime biljni svijet ponaša kao da je na mnogo većoj nadmorskoj visini.

Korisne informacije za stazu Predmeja – Mali Golak

  • Početak staze: Predmeja
  • Najviša točka: vrh Mali Golak (1495.)
  • Trajanje: Predmeja – Mali Golak: 2,00 h
  • Za koga je prikladna staza? Staza je pogodna za obiteljske šetnje i djecu, a s vrha se pruža izvanredan panoramski pogled na Sloveniju, dijelove Hrvatske i Italije.
  • Postoji li na stazi opskrba hranom i pićem? Da, u pl. domu Iztokova Koča pod Golaki.   
  • Dodatne informacije. Jedna od najčešćih polaznih točaka je Predmeja, do koje se iz Kopra ili Ljubljane stiže za otprilike sat vremena. Planinarski izlet lako možeš upotpuniti istraživanjem obližnje Ajdovščine i Vipave, regije poznate po slikovitim krajolicima i izvrsnim vinima.