Kvarner je regija koja oduševljava svojom raznolikošću – od obalnih šetnica i skrivenih uvala do planinskih staza i povijesnih gradića. U ovom vodiču kroz 5 jednostavnih koraka otkrit ćeš kako najbolje istražiti Kvarner, doživjeti njegove ljepote i pronaći aktivnosti koje će te inspirirati na nova otkrića. Spremi se za pustolovinu koja spaja prirodu, kulturu i nezaboravne trenutke!
Okružen planinom Učka i Gorskim Kotarom s kopnene strane, ispunjen blistavim ljetovalištima svojih obala, Kvarner obiluje prirodnim i kulturološkim ljepotama. Od kada 1200. godine pr.n.e. ilirsko pleme Liburni naseli obale Kvarnera i podignu utvrde na trgovini jantara, nastati će Liburnija. Područje današnjega Kvarnerskoga zaljeva, smještenoga između Istre, Gorskog kotara i dijelom Slovenije sa sjeverne strane i obronaka Velebita sa južne, čini se na prvi pogled jednostavno. Ipak, gledajući turbulentnu prošlost, ona je u mnogočemu složena i zaslužna da je Kvarner danas bogat raznolikošću. A ta raznolikost se očituje u neizbrisivim tragovima civilizacija, od Ostrogotskog kraljevstva, preko Rima, luka Senia (Senja) i Flanone (Plomina), Mletačke ostavštine do Habsburške monarhije.
Povijesnoga naziva “Mare Quaternarium” označavajući spoj četiri važna plovidbena puta: zapadnoga prema Veneciji i Raveni, južnoga prema Zadru, istočnoga prema Senju i sjevernoga prema Rijeci, današnji Kvarner poznat je u mnogočemu. Krase ga slikoviti srednjovjekovni gradići na padinama Učke koji se koso spuštaju prema obali, vrhovi predivnih pogleda, dvorci ili čarobni otoci skrivenih uvala i suhozida. Upravo su suhozidi jedan od elemenata koji će nam otkriti život kakav je nekoć bio, uz ispašu koza i ovaca. I svaki od njih krije svoju priču i legendu. Ona najpoznatija na Kvarneru kaže da otoci zaljeva nose ime po Apsyrtu, kojega Medeja baci u more. Ipak ono po čemu Kvarner danas biva možda najviše prepoznatljiv je karnevalska tradicija uvrštena u listu UNESCO-a.
KAKO DOŽIVJETI KVARNER U 5 KORAKA
Jednostavno ne postoji pogrešno vrijeme za lutanje Kvarnerom. Kombinacija mediteranske klime na obali i kontinentalne u planinama omogućuje jedinstveni doživljaj čitave godine. Uz sve ove činjenice, Kvarnerski zaljev čini se zaista živahnim, avanturističkim i slikovito savršenim.
Putokoza tim pozvan je da istraži sve o susjednom kraju, govoreći vam o skrivenim legendama i stvarima koje treba učiniti. Stoga pažljivo pročitajte ovu priču kojom sam u 5 koraka prikazao „kako doživjeti Kvarner“ – regiju Liburna. Naravno nikad sve, jer otkrivanje ove regije je misija koja nikad ne prestaje, čak ni za lokalne tragače poput mene.
1. Potražiti kulturu u Rijeci, EPK 2020
Jedinstvena povijesna važnost Kvarnera, područja između mediteranske i srednje Europe može se vidjeti u kulturnoj baštini Rijeke. Nije slučajno što je ova jadranska ljepotica 2020. proglašena europskom prijestolnicom kulture. Zbog svog strateškog položaja, ovim su gradom vladali kroz razna davna vremena različite vlasti koje su ostavile svoj trag.
Karnevalska povorka svjetskoga glasa
Rijeka je grad koji zaslužuje svoju priču, koju smo joj naravno posvetili. U Rijeci treba pronaći monumentalne građevine iz 19. stoljeće, vremena u kojem je bila glavna luka Austro-Ugarske monarhije. Palača Modello, luka i Guvernerova palača predivni su izvana a jednako su divni i iznutra. Ljepota Rijeke je u njezinim detaljima, poput šarenih pročelja javnih zgrada, kao što je Hrvatsko narodno kazalište Ivana Zajca. Rijeka je grad galerija i muzeja, poput Povijesnog muzeja, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti itd. Osim mnogih znamenitosti i crkava poput crkve Gospe Lurdske, crkve sv. Vida, zaštitnika grada.
Srž onoga po čemu je Rijeka prepoznatljiva zasigurno je karneval, jedan od pet najopsežnijih na svijetu. Proslava istaknuta jedinstvenom kombinacijom drevnih slavenskih tradicija i urbane svetkovine slična je proslavi onoga u Veneciji. Karnevalska povorka okuplja više od 100 000 sudionika (zadnja velika prije Covid-19). Najpoznatiji sudionici su “Halubjanski zvončari” iz zaleđa i “Morčići” – sluge na starom venecijanskom dvoru.
Utvrda i svetište Trsat
Najstariji riječki spomenici nisu povezani sa središtem grada, već s njegovim rubnim dijelovima na Trsatu, brežuljku istočno od središta grada. Tamo, točno iznad grada, nalazi se utvrda Trsat. Njeni počeci sežu u predrimsko doba, a najviše ju obilježava vladavina Frankopana. Danas Trsat pruža jedan od najljepših pogleda na Kvarneru, prema Rijeci i Rječini.
Podrijetlo crkve vezuje se uz 13. stoljeće. Barokni oblik zadržao se u crkvi od 17. stoljeća kada je sagrađena za vrijeme Frankopana. Jedna od značajki brda na Trsatu je crkva sv. Marije.
Korzo
Svatko tko posjeti Rijeku ne smije propustiti Korzo. Najistaknutija i glavna ulica izvrsna je za šetnju s prijateljima, uživanje u kavi (čak i za “nova vremena”) – ili samo za šetnju. Mještani tvrde da je u ovoj ulici život. Jednostavno se može sjesti uz šalicu kave i promatrati gradski ritam središta.
Ribarnica/tržnica
Jedan od najboljih načina za doživjeti grad je posjet lokalnoj tržnici. Ribarnica je veličanstvena dvorana moderne arhitekture. Izgrađena je od metala i stakla 1916. godine na ranijoj neoklasičnoj građevini, čiji je glavni ulaz još uvijek tamo. Ulazeći unutra, primijetit ćete raznolik i raznolik izbor divljih riba iz Jadranskog mora.
Uz ovaj prostor su dva manja paviljona. Na pročelju možete pronaći štandove s voćem i povrćem, mlijekom, domaćim proizvodima….Posjetite tržnicu kako bi istražili i spremili jelo od svježih autohtonih namirnica!
2. Posjetiti srednjovjekovne gradiće nezaboravnih vidika
Tražitelji umjetničkog koncepta biti će nadahnuti srednjovjekovnim gradićima koji pružaju pozadine slikovitih pejzaža. O svakome od njih možemo napisati svoju priču. A točno to i činimo, posjećujući ih korak po korak. Potrebno je ući barem u jedan od živopisnih kvarnerskih gradića kako bi otkrili drevne tragove. Upravo otkrivajući neki od tih tragova, omogućiti će nam da doživimo Kvarner. Ne slučajno. Upravo to su tragovi protkani znamenitostima burne prošlosti.
Kastav
Maleno mjesto na kraškom brdu, 377 metara nadmorske visine spominje se već u 11. stoljeću. Kastav je bio sjedište biskupa, grofova, pomorskih kapetana i plemstva. Svi oni su iza sebe ostavili svoj trag. Mjesto je to panoramskih pogleda na Krk, Cres i Rijeku. Mnogi će doći u Kastav na razne festivale koji se održavaju. Najpoznatiji su Blues festival te sezonsko Kastavsko ljeto kulture. Osim toga, krajolici Kastva pružaju raznolike mogućnosti za uživanje u hodanju. Primjerice, za ljubitelje sporosti zanimljiva će biti staza Puža.
Brseč
Ne mnogo udaljen od poznatije Opatije, Brseč označava geografski početak obalnih gradića pod Učkom na kvarnerskoj strani. Osnovan u 16. stoljeću kao tvrđava, sačuvao je srednjovjekovni šarm i vijugave uske staze. Ovo selo sa slikovitim fasadama otkriva najmanje kazalište u Hrvatskoj i slikovit zvonik. A samo petnaest minuta hoda kroz hladovinu stabala dovesti će nas do male kapelice s prekrasnim pogledom na otok Cres i čarobnu plažu Klančac podno gradića. S druge strane, planinari će se zaputiti na Sisol. S livadama idealan je piknik u zapanjujućem krajoliku.
Mošćenice
Sa plaže Mošćeničke Drage, više od 700 stepenica dovesti će nas slikovitoga sela na brežuljku. Povijesna gradska jezgra, mali narodni muzej, bivša uljara (17. stoljeće) i živopisne gradske ulice, dom mačaka, prava su inspiracija. I ono što ne smijemo zanemariti su predivni horizonti.
Plomin
Iako pripada Istri, Plomin je tik iza ugla Kvarnerskog zaljeva. Činjenica zbog koje ga spominjemo jest da je Kvarner u antičko doba poznat kao Sinus Flanaticus, nosio naziv upravo po Plominu, ant. Flanona. Nakon propasti rimske Flanone, antičko je ime zamijenjeno imenom Kvarner.
Danas je Plomin mjesto na brdu s drevnim ulicama, srednjovjekovnom arhitekturom, zvonikom, crkvom i pogledom na Plominski zaljev.
Dvorac Grobnik
Područje na kojem danas obitava dvorac Frankopana, iz 13. st. biva naseljeno je još u prapovijesti za doba Ilira. Danas je pretvoren u galeriju i muzej u kojemu se održavaju kulturna događanja. Grad koji se nalazi na 466 metara visokom brdu, iznad Grobničkog polja, smješten je na strateški najpovoljnijoj točki Vinodola. Izgrađen je oko živog bunara s izvorskom vodom u središnjem dijelu dvorišta utvrde.
Klana
Smještena u planinama koje graniče s Gorskim kotarom, Klana je omiljeno odredište za rekreativne šetače, planinare i bicikliste. I ne samo za njih, već i za Putokoza tim, jer je jedan od njih! Volimo istraživati uređene i obilježene biciklističke i pješačke staze koje, zajedno s povijesnim atrakcijama, čine Klanu zanimljivom. To je mjesto prelijepe prirode i vrijednih povijesnih spomenika.
3. Pronaći sakrivene dragulje kvarnerskih otoka
Obasjan Jadranskim morem, svaki kvarnerski otok govori svoju priču. Ne sumnjam da ćemo pri svakom novom posjetu nekom od njih, uvijek pronaći nove spoznaje. Nomadi će čeznuti za otočnim jedinstvenim spojem gotovo netaknute prirode, idiličnih kampova, dok će se putnici upustiti u istraživanje tisućljetnih starih gradova i živopisnih srednjovjekovnih sela.
Krk: šuma i kamen
Što god želite, pijesak, kamenje, drevna mjesta ili skrivene uvale, ovi otoci imaju sve. Osim većih otoka, dobar dio kvarnerskog arhipelaga za mnoge ostaje neotkriven. A za otkriti ga potrebno je pronaći skrivene priče i malih otoka. Stoga krenimo u istraživanje!
Mnogo toga se može učiniti na Krku. Jedan od najljepših jadranskih otoka nije izgubio svoj prirodni ni kulturni šarm. Rimljani ga nazivahu “Insula Aurea“, zlatni otok. Razdvojen u dva suprotstavljena svijeta, zapanjujućim kontrastom između bujne srednje vegetacije i krševite kamene pustoši, isklesane oštrim nanosima bure, Krk je otok prirodnog obilja: smokve, kukuruza, vinograda i maslinika.
A tu je i onaj drugi Krk. Onaj koji pokazuje svoju kulturu. Njegovi korijeni sežu unatrag tisuće godina. Samo treba znati gdje i kako pronaći te tragove. Brojne civilizacije ostavile su ovdje traga. Najpoznatiji, „Bašćanska ploča“ najstariji je spomenik ranohrvatskog pisma. Datira iz 1100. godine, gotovo četiri stoljeća prije otkrića Amerike.
Rab: Sahara
Rab je otok raznolike strukture. Pruža priliku za upoznati kulturnu riznicu kao i priliku uživati u beskrajnim ostalim aktivnostima. Rab će pružiti priliku za opuštanje uz biciklu u otočkom krajoliku.
Ovo je otok s najviše pješčanih plaža na hrvatskom Jadranu, uključujući i idilične plaže. “Rajska plaža” od 1,5 km, smještena je između Kampora i loparskih sela na sjeveru, a sam, 30 minuta od nje nalazi se plaža Sahara, Naravno nije riječ o pustinji, nego o najpoznatijoj nudističkoj plaži u Loparu. Dovoljno je blizu, a opet dovoljno daleko ako želite uživati u miru i tišini tijekom odmora. Nema sumnje da Rab nudi mnogo, a aktivnosti koje nesumnjivo bira Putokoza tim su otočno skakanje i kajakarenje.
Cres: otok bez stresa
Već po silasku s trajekta primijetiti ćemo da na Cresu nema stresa. Eliksir za dušu tragova nekih prošlih vremena otkriti će aromu bilja, ružmarina i smreke. Otok koji obiluje zelenilom, drevnim vrstama gmazova otkriti će i domaćina otoka – bjeloglavog supa. Upravo ovoj vrsti ptice u izumiranju kako bi se je očuvalo posvećen je i eko-centar u mjestašcu Beli, predivnih vidika. A na Cresu vidika ne fali. Isto nam pokazuje i njegov najslikovitiji vrh Sis, kao i male Lubenice. Gradić je to čije ulice i trgovi, umjesto imena nose brojeve od 1 do 42.
Potpuna suprotnost je život u šarmantnom starom gradu Cresu. Glavni je grad otoka s idiličnom lukom i malim trgovinama, kafićima i restoranima. 4.000 godina star Osor izgleda poput muzeja na otvorenom. Upravo u njemu se nalazi i most koji od vremena Rimljana dijeli Cres od Lošinja.
Lošinj: aromaterapija
Osim plaža, malih luka, gradića pastelnih boja, vila iz 19. stoljeća Lošinj je otok sa preko 1100 sorti ljekovitog bilja. Suptropska mediteranska klima omogućila je otoku da postane prepoznatljiv po aromaterapiji, tradiciji koju otok gaji još od daleke 1892. Lošinj čuva i jedinstveno kulturno blago, poput hramova, samostana, bazilika i antičkih ostataka, nalik na svoje otočke sestre. Mali Lošinj sa svojom šetnicom uz obalu i šarmantnim Velim Lošinjem bogat je pomorskom prošlošću. Dok su romantične uvale, često dostupne samo morskim putem ili iskusnim planinarima, izvor bistrine, vrh Osorčica, najviša na otoku kraljica je horizonta.
Glavna značajka lošinjskog arhipelaga i otoka poput Suska, Unije, Ilovika i Srakana je brodogradnja. Potkraj 18. stoljeća Lošinj započinje svoju pomorsku avanturu. Poduzetni i hrabri ljudi poput braće Vidulić, dr. Capponija, profesora Haračića ili brodovlasnika Martinolića i Cosulicha, omogućuju osnutak brodogradilišta i nautičku školu. U konačnici oni potiču izgradnju astronomske i meteorološke zvjezdarnice. Kapetani poput Pedrine, Budinića i Leve prkose svojim jedrima i oceanima, pojačavajući trgovinu između Austro-Ugarske i Novoga svijeta. Potkraj 19. stoljeća, kada jedrenjaci popuštaju parnim brodovima, Lošinj se pretvara u klimatsko lječilište, koje biva posjećeno i od austrougarske aristokracije. 1866. godine osniva se turistička zajednica, a 1887. gradi se prvi hotel “Vindobona“, a nastaje i institut za liječenje dišnih putova.
Susak: pijesak
Maleni otok čini se da je najmanji i najudaljeniji u Kvarnerskom zaljevu i idealan za bijeg od gužvi. Da, Susak je jedan od onih otoka koji skriva čarobne tragove nekadašnjih vremena skrivenih u otočnome pijesku. Za razliku od vina i ribolova, treći stup na koji se stanovnici Sušaka oslanjaju je nježni turizam. Prirodne pješčane plaže mame potencijalne nautičare na ovaj mali otok. Osjenčana, lagano rastuća jaruga dovesti će vas do svjetionika na 98 m nadmorske visine od Donjeg sela. S te najviše točke otoka pruža se panoramski pogled koji je nemoguće nadmašiti.
Mnogi otočani sa Suska, od kojih većina govori drevnim dijalektom, danas žive u SAD-u. Čitav otok trenutno broji otprilike oko 200 stanovnika. Posjetitelji mogu pogledati župnu crkvu (1770.), u kojoj se nalazi drveni križ iz 12. stoljeća.
Ilovik: cvijeće
Najjužnije naseljeni otok lošinjskog arhipelaga, llovik, poznat je po cvijeću. Gotovo da ne postoji kuća bez cvjetnih ukrasa. Jednako je izvanredna i suptropska vegetacija Ilovika: visoka stabla eukaliptusa, hrast božikovine, bora, palme, oleandra, ruža. Nije ni čudo što je zrak ispunjen brujanjem, zujanjem i cvrkutom ptica. Jedna zanimljivost: malo groblje nalazi se na malom otoku sv. Petra, pored ruševina benediktinskog samostana i venecijanske tvrđave.
Male i Vele Srakane: daleko od civilizacije
Smješten zapadno od Lošinja, dva otočića otoka u arhipelaga Vele i Male Srakane, čine skrivene dragulje Kvarnera. Dolaskom u Vele Srakane čovjek će ostaviti civilizaciju iza sebe. Otok je zona bez automobila. Srakane su s Malim Lošinjem povezane brodskom linijom, a da bi brod pristao na Srakane, unaprijed je potrebno glasno i jasno upozoriti brodsku posadu. Na otoku nema trgovina, pa sve namirnice, uključujući vodu, treba ponijeti sa sobom.
Unije: vinogradi i uvale
Najveći od malih otoka Lošinjskog arhipelaga idealan je za pješačenje koje će spojiti prirodu i povijest. Lutajući ravnicom, idiličnim uvalama, vinogradima, maslinicima, povrćem i zelenim brežuljcima, čini se da se svakim svojim korakom susrećete s reliktima prošlosti. Povijest i priroda zajedno pjevaju svaki kutak ovoga otoka. Treba pronaći ostatke rimske i ilirske prošlosti.
4. Istražiti planinske pejzaže i vidike
Područje između Istre na sjeveru i Velebita na jugu čini jedno od najživopisnijih planinskih područja Hrvatske. Raskrižje je to europskih ekosustava, koje nam pruža u vid u raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Tu se susreću Mediteran i središnja Europa; pridružuju se Alpe i Dinarsko područje, a mediteranska i umjerena kontinentalna klima miješaju se, što sve čini Kvarner regijom kontrasta.
Park prirode Učka
Zahvaljujući kombinaciji mediteranske i kontinentalne klime ovo je krajolik sa bogatstvom flore i faune. Vapnenac je tipična karakteristika Vranje, a vrh Vojak (1396 metara) kralj je pogleda. S vrha planine pruža se prekrasan pogled na okolne otoke i opatijsku rivijeru. Osim toga, radoznali posjetitelji i aktivni planinari istražiti će sve tajne i legende Učke: od slikovitih sela Petrebišća, Potoki, vrhova Peruna ili Sisola do legendi o vilama Učkaricama.
Grobničke Alpe
Smješteni iznad ceste kroz Grobničko polje, vrhovi koji se dominantno protežu čine moćni planinski lanac iznad Rijeke. Poznat pod nazivom “Grobničke Alpe“, dijeli dva različita svijeta. Sa njegove sjeverne strane nalazi se planinsko područje Gorskoga kotara, dok istodobno sa donje je primorje. Ovo područje, bogato skrivenim stazama, vrhovima i zelenilom idealno je za planinare. Ne treba propustiti popeti se na Hahliće, Fratar ili Vidalj, kao ni propustiti avanturu kroz Mudnu Dol, jedan od najatraktivnijih hrvatskih kanjona.
Nacionalni park Risnjak
Iako spada više pod Gorski Kotar nego sam Kvarner, NP Risnjak poznat je po fantastičnom pogledu na čitav Kvarnerski zaljev i otoke. Do njega se nalazi i zimska destinacija Platak, sa vrhovima Snježnik i Guslicom. Park koji je dobio ime po svom najpoznatijem stanovniku, risu, smješten je tamo gdje se Alpe susreću s Dinaridima, gdje Mediteran postupno ustupa mjesto gorskoj Hrvatskoj. Ljubitelji prirode doći će u Risnjak radi ljepote planina, šuma, voda i krša.
Najčešći posjetitelji su planinari kojima je najviši vrh masiva najisplativiji izazov. Vrh Risnjaka jednako je atraktivan u svim godišnjim dobima: zimi kad je prekriven snijegom, u proljeće, kada se livade oko njega pretvaraju u sagove cvijeća, ljeti kada nudi predah od vrućine i u jesen, kada se drveće kupa u bezbroj boja. Osim risa, zaštitnog znaka parka, tu su i smeđi medvjedi, kuna i puhovi.
5. Prošetati gradićima uz obalu
Kvarnerska rivijera kolijevka je hrvatskog turizma. Prepoznali su je još mnogi poznati pojedinci za doba Habsburške Monarhije.
Opatija
Čineći jedno od prvih kupališta u srednjoj Europi mnogi turistički vodiči složiti će se da je Opatija najstarija dama hrvatskog turizma. Nekada je bila poznato zimsko odmaralište Austro-Ugarske. Nije slučajno da povjesničari vjeruju da je službeni početak hrvatskog turizma bio 1844. godine, kada je uz staru opatiju (odakle i naziv gradu) sagrađena vila “Angiolina” – prva zgrada namijenjena za turiste.
Trenutne ustanove zdravstvenog turizma uključuju dobro poznatu „talasoterapiju“. Najpoznatija je obalna šetnica – Lungomare. Šetalište koje je prvi puta uređeno 1885. godine povezuje Lovran i Opatiju od 1911. godine. Opatijsku rivijeru obilježava kreacija starih graditelja, bilo u obliku zgrada, balkona ili pročelja kuća
Lovran
Gradić koji je ime dobio po lovoru (lat. Laurus nobilis), biljci koja dominira gradom pohvaliti će se ulicama šarolike arhitekture, nerijetko sa živopisnim pročeljima. Kao podsjetnik na lovransku tradiciju zdravstvenog turizma, u gradu se nalazi poznata ortopedska klinika. Ova izvanredna mješavina prošlosti i sadašnjosti, mora i planina, omogućila je razvoj zaleđa Lovrana koje njeguje seoski turizam. Temelj su joj ukusni domaći proizvodi poput šparoga, kestena i trešnje.
Volosko
Iako se malo ribarsko mjesto prepuno starih kuća s dva svjetionika po prvi puta se spominje 1543. godine, ustvari je mnogo starije. Pruža jedinstveni doživljaj primorske atmosfere. Volosko je nekada bilo luka obližnjeg Kastva. Ljeto se ovdje slavi uz “Mandrać“, natjecanje u slikanju, dok dimnjaci kuća daju vječnu inspiraciju brojnim umjetnicima.
Medveja
Osim što je prepoznata i nosi ime po mitološkoj grčkoj čarobnici Medeji, koja je u more ušla sa njenih prostranih šljunčanih plaža, karakteriziraju je slikovite, veličanstvene kuće. Nekada tipično ribarsko mjesto, danas ostaje mirno u svojoj okolini, šarmantno sa kamenčićima na plaži. Blizu obale nalazi se prekrasno penjalište, što čini Medveju omiljenom penjačima.
Prema legendi, Argonauti, preteče nomadskog života, koji karakterizira većinu putnika, ušli su u more u Kvarnerski zaljev upravo ovdje. Na Kvarneru je žrtva bio ne baš poznati junak Apsyrt, čiji su raskomadani dijelovi tijela Medeje bačeni u more na ustima ove legende. I upravo je na taj način stvoren kvarnerski arhipelag.
Mošćenička Draga
Smještena podno obronaka Učke, gradić kompaktnih kuća i uskih prijevojima strmo se spušta sve do mora. Tipično ribarsko naselje nastalo krajem 19. stoljeća kada su se stanovnici grada Mošćenice i okolnih sela zbog ribolova polako spuštali na obalu. Mošćenička Draga razvila se tako kao ribarska luka grada Mošćenica, a pisani zapisi spominju je već 1436. godine. Mala luka danas je dom za ribarske brodove i manja plovila. Osim što je kompaktna, postoji šetnica prema plaži Sv. Ivan, koju karakterizira žubor mora i miris mediteranskog raslinja.
Bakar
Smješten u jednoj od najskrivenijih uvala sjevernoga Jadrana, koja otuda i nosi isto ime, Bakar se smatra najstarijim gradom toga područja. U dijelu duge i burne povijesti poznata je Pomorska škola.
Crikvenica
Uz obilje mjesta za sunčanje, plivanje, šetnju, vožnju biciklom ili uživanje u rekreacijskim sportovima, mjesto odražava kulturne znamenitosti. Udaljena oko 40 minuta od Rijeke, Crikvenica nudi i festival tradicionalnog Ribarskog tjedna i akvarij.
Novi Vinodolski
Uz obalnu arhitekturu bijelih pročelja i crvenih krovova starogradske jezgre, uzdižući se iznad razine mora do crkve i zvonika na brdu, Novi Vinodolski bio je kulturno središte kneževine „Vallis Vinearia“. Od stare Frankopanske tvrđave, grad s ponosom čuva uspomenu na Vinodolski zakon iz 1288. godine.
Zahvaljujući zimzelenoj vegetaciji i blagoj mediteranskoj klimi, Novi Vinodolski je 1878. godine, nedugo nakon Opatije, postao jedno od prvih turističkih odredišta u priobalju.
Klenovica
Uz čistoću mora i krajolika, Klenovica je pravo malo ribarsko mjesto koje odaje počast svom ribaru i moru. Za mještane je more ovdje jednako život. O tome najbolje svjedoči spomenik ribaru u luci. U prošlosti je ribolov tune bio najvažnija grana. O tome svjedoče zamke za izlov, uklonjene pedesetih godina prošlog stoljeća. Danas se ovdje uzgajaju školjke, ostrige i srebrni losos. Klenovicu čuva šumovito zaleđe sa sjeverne strane. Vegetaciju karakteriziraju goli tereni s enklavama. Uz miris crnog bora osvojiti će nas prekrasni vidikovci.
Kraljevica
Smještena na južnoj strani Bakarskog zaljeva, mala i slikovita Kraljevica okružena je zelenom vegetacijom. Kraljevica obiluje povijesnim spomenicima. Ono što treba vidjeti je slikoviti “Bakarac“. Ljubitelji fotografije uživat će u kadrovima.
Senj
Smješten između Zadra i Rijeke, najvećeg grada Kvarnerskog zaljeva od kojeg je udaljen 76 km, Senj je drevan i slikovit, pun kamenih kuća. Posjetiteljima će se svidjeti drevne šetnice i kula Nehaj. Gradić ispod gorostasne planine Velebit, nekada je imao veliku stratešku vrijednost, čineći točku spoja Mletačke Republike i Osmanskoga carstva.
Karlobag
Maleni gradić podno Velebita čini divan spoj Mediterana i kontinenta. Uz lučicu, Karlobag je mjesto gastronomskih delicija mediteranskog i kontinentalnog velebitskog stila. Prirodni okus mora i brojni mediteranski specijaliteti ovdje se nisu mijenjali stoljećima. Zanimljivo mjesto nedaleko od Karlobaga koje savjetujem također posjetiti je Sveti Juraj.
