Švicarska i Italija prisiljene su radi klimatskih promjena definirati granicu zbog topljenja glečera ispod Matterhorna. Zbog globalnog zagrijavanja, topljenje glečera na planini Matterhorn izaziva pomicanje granice između dvije zemlje, koja je bila postavljena na temelju stalnog leda.
Klimatske značajno utječau na svijet i krajolik oko nas. Međutim ne mijenjaju samo naš svijet u okviru prirodnih već i političkih zbivanja. Tako i granice između država postaju predmet rasprave izazvan klimatskim utjecajem. Švicarska i Italija bile su prisiljene doslovno sjesti za stol i dogovoriti novu granicu jer se ledenjak Theodul, koji je dosad prirodno razdvajao ove dvije zemlje ispod legendarnog Matterhorna, počeo topiti.
Nakon godina rasprava o teritoriju na tom području, u svibnju 2023. dogovorene su promjene granice između Italije i Švicarske. Zajednička talijansko-švicarska komisija postigla je dogovor, a Švicarska je prošlog petka službeno odobrila sporazum. Italija, međutim, još uvijek mora potpisati ovaj dogovor.
Topljenje glečera ubrzano je klimatskim promjenama – samo u 2023. godini švicarski glečeri izgubili su 4% svog volumena, što je drugi najveći pad ikada zabilježen. Godinu ranije, 2022., zabilježen je rekordni pad od 6%. Situacija je toliko ozbiljna da su stručnjaci prestali mjeriti led na nekim švicarskim glečerima jer ga više jednostavno nema.
Ovaj fenomen podsjeća nas na to koliko globalno zagrijavanje utječe na naš svakodnevni život, čak i na legendarnim lokacijama poput Matterhorna. Ledenjaci se povlače, a tereni koji su nekad bili prekriveni ledom sada su otkriveni, što može donijeti i neočekivane posljedice. Primjerice, prošlog ljeta otkriveni su ostaci njemačkog planinara koji je nestao na glečeru kod Matterhorna prije gotovo 40 godina – led koji ga je prekrivao konačno se otopio.
Klimatske promjene su stvarnost s kojom ćemo se sve češće susretati, a redefiniranje granica samo je jedan od mnogih izazova koje one donose.
