Smješten između šumovitih brežuljaka i plavetnila Kvarnera, nekadašnje utočište Zrinskih i Frankopana, Hreljin je savršeno mjesto za one koji traže mir i autentičan doživljaj hrvatske obale. Iako manje poznat od popularnih turističkih destinacija, čarobni kutak Kvarnera nije samo mjesto na karti – to je iskustvo koje te vraća u korijen i podsjeća na ljepotu sporog življenja. I upravo zbog toga zaslužuje pohvalu.
Ako sanjaš o mjestima gdje se vrijeme zaustavlja i povijest prepliće s prirodom, a miris borovog šumarka miješa s morskim zrakom, Hreljin je pravi odabir. Ovaj maleni gradić, smješten na brežuljku iznad Bakarskog zaljeva, nudi nešto što je sve rjeđe u današnjem užurbanom svijetu – autentičnost i mir. Budući da smo Hreljin posjetili tijekom jednoga proljeća, nije slučajno da upravo sada pišem o njemu. Jer, upravo je proljeće jedno od onih godišnjih doba kada su kvarnerski gradići najljepši. Tada se vidici sve više otvaraju, a zelena trava daje osjećaj novoga života.
Povratak u prošlost: šetnica do gradine Zrinsko-Frankopana
Povijesna priča koja oživljava priču staroga grada definitivno otvara šetnica koja započinje u novom djelu gradića. Kad se popneš vozilom do gradića, pronađi parking (mi smo ga pronašli blizu škole) i kreni na „Šetnicu put Gradine“. Prolazeći uz suhozide asfaltiranim djelom ceste, prvo dolazimo do tabele „Putevima Frankopana – stari grad Hreljin“.
Slijedimo putokaz i put nas dovede u prirodno okruženje. Otvore nam se vidici prema autocesti i horizontu. Bujna mediteranska vegetacija i šetnja kroz šumarke borova i maslina pravo je osvježenje, a pogled na Bakarski zaljev oduzima nam dah. Primjećujemo niz nekadašnjih parcela, ograđenih suhozidima. Daju nam predodžbu kako se ovdje nekoć živjelo, u vrijeme kada se lokalno stanovništvo pretežno bavilo stočarstvom. Zanimljiva su spremišta za vodu na koja nailazimo. Izgrađena su na sjeveroistočnim padinama grada Bakra, koje se nazivalo „Zagrad“. Inače isti toponim nerijetko pronalazimo na području primorja i Istre, sugerirajući da se radi o području koje se nalazi iza grada.
Zanimljiva su i spremišta za vodu, koja vidimo približavajući se staroj gradini. Jedno od njih koje vidimo, promjera deset metara, služilo je za napajanje stoke, dok su druga, manjeg promjera ali dublja, služila isključivo za potrebe ljudi. Spremišta su ograđena kamenim blokovima i nabijena ilovačom, te su imala pristup kako bi se voda mogla lako uzimati. Za razliku od prometnih turističkih destinacija, područje Hreljina je oaza mira. Ovdje još uvijek nema masovnog turizma, samo autentična atmosfera koja te vraća u primorske korijene.
Hreljinska gradina: vidici koji oduzimaju dah
Konačno, stižemo do Hreljinske gradine. Smještena na 321 m. n/v., iznad Bakarca, koja je bila nekadašnja luka, ruševine staroga grada Hreljina dominiraju prostorom. Od vidljivih ostataka koji su preživjeli do danas, ističu se dijelovi gradskih bedema te različiti objekti iz prošlih vremena. Među njima su i dva crkvena spomenika, uključujući zvonik crkve svetog Jurja. Ovi ostaci uglavnom pripadaju srednjovjekovnom gradu Hreljinu, koji je izgrađen na zapadnom dijelu Vinodola. Prvi pisani tragovi o Hreljinu datiraju iz 1225. godine, kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. darovao Vinodolsku knežiju krčkim biskupima, koji su kasnije postali poznati kao Frankopani. Grad se također spominje u Vinodolskom zakonu iz 1288. godine.
Hreljin je ostao pod upravom Zrinskih i Frankopana sve do 1671. godine, a njegovo postepeno napuštanje započelo je 1728. godine, nakon izgradnje Karolinske ceste. Prema povijesnim zapisima, posljednji stanovnici grada bila su trojica svećenika, koji su napustili ovo mjesto 1790. godine, čime je zatvoren jedan poglavlje njegove bogate povijesti. Ipak, Hreljin živi i dan danas na neki drugačiji način. A on se očituje u turističkoj valorizaciji.
Pogled koji se pamti
Svaki kamen, svaki kutak, ovdje zasigurno ima svoju priču, a m smo bili sretni što sam ih mogli vidjeti u tragovima prošlosti. No osim povijesnih priča, ono po čemu je stari grad Hreljin prepoznatljiv definitivno su i pogledi. Predivni, široki pogledi pravi su raj za svakoga posjetitelja.
Miris borova, miris mora iz daljine i dolazak proljeća: prava kombinacija za uživanje. Zauzeo sam mjesto na jednom od kamenih klupa i jednostavno promatrao. Preda mnom se prostirao Bakarski zaljev, s brodicama koje su se lagano ljuljale na valovima, a iza mene su se dizali šumoviti brežuljci, prekriveni borovima i maslinama.
Kapelica Blažene djevice Marije jedini očuvani spomenik staroga grada Hreljina
Osim što pruža nevjerojatan pogled na cijeli Kvarner, brežuljak čuva i čuva i jedan od najdražih i najbolje očuvanih dragulja starog gradića Hreljina. To je svakako kapela Blažene Djevice Marije. Ova mala kapelica, skrivena u srcu grada, nosi u sebi priču koja seže do 1699. godine, kada je vjerojatno izgrađena na temeljima nekadašnje frankopanske crkve. Njezina povijest oživljava 1701. godine, kada ju je posvetio senjsko-modruški biskup Martin Brajković, a trag tog trenutka ostao je zabilježen u latinskom natpisu u matici krštenih.
Kroz godine, kapela je prošla promjene, ali je uvijek zadržala svoj duhovni i povijesni značaj. Godine 1825. temeljito je obnovljena i tada dobiva ime Kapela Blažene Djevice Marije od Navještenja. Njezin izgled mijenjao se s vremenom – od kosog krova prekrivenog crijepom u 19. stoljeću do ravnog krova početkom 20. stoljeća. No, unatoč tim promjenama, kapela je uvijek bila više od građevine – bila je srce zajednice. Za stanovnike Hreljina, ova kapelica imala je posebno mjesto u njihovim životima. Svake godine, 5. kolovoza, na blagdan Gospe Snježne, ovdje bi se okupili na misnom slavlju, čuvajući tradiciju i vjeru koja je oblikovala njihov identitet. Danas, kapela stoji kao jedini sačuvani objekt starog Hreljina, tiho svjedočeći o vremenima koja su prošla, ali i o ljudima koji su je gradili i voljeli.
Kada stojiš pred ovom kapelom, osjećaš kako vrijeme ovdje teče drugačije. Nema žurbe, nema buke – samo tišina koja te podsjeća na važnost trenutaka i ljepotu sporog življenja. Kapela Blažene Djevice Marije nije samo dio povijesti Hreljina; ona je njegova duša.
Povratak u noviji dio grada i župna crkva sv. Juraja
Put povratka prema starome gradu odabiremo drugim putem, nastavljajući uspon. Prvo vidimo predivnu borovu pumu, koja je sigurno zanimljiva hladovina tijekom ljetnih mjeseci, spomenik palim borcima, podsjećajući na neka novija, ali već isto tako davna vremena. Nakon toga nastavljamo cestom do novijeg djela grada.
Sam Hreljin je mjesto mediteranske arhitekture. U njoj vidimo srednjovjekovni karakter, koji se očituje uskim, kamenim uličicama, vodeći nas kroz vrijeme. Stara jezgra grada sačuvala je svoj autentični duh, a dominira župna crkva sv. Jurja iz 1794. Nosi isto ime poput one smještenoj na strmoj stijeni, čuvajući tako ostatke svoje prethodnice, koja je također bila posvećena ovom svecu. Ova drevna institucija nije samo dio crkvene povijesti, već i svjedok važnih trenutaka u životu kraja. U davna vremena, ovdje je djelovao i samostan pustinjaka, dodajući još jedan sloj mističnosti ovom mjestu.
Današnja crkva svetog Jurja, okružena prirodom i tišinom, svjedoči o trajnosti i snazi zajednice koja je ovdje cvjetala stoljećima. nalazi se u srcu naselja, u blizini doma kulture, osnovne škole, dječjeg vrtića i poštanskog ureda – što je simbol njezine važnosti u svakodnevnom životu zajednice. Proljetni dani posebno oživljavaju ovaj krajolik, privlačeći ne samo mjesne stanovnike, već i sve veći broj turista koji traže autentično iskustvo.
Kako doći i što posjetiti?
Hreljin se nalazi samo nekoliko kilometara od Rijeke, što ga čini lako dostupnim, a opet dovoljno udaljenim da osjetite njegovu izoliranu čar. Iako mnogi prolaze pokraj ovog idiličnog mjesta smještenog iznad Bakarskog zaljeva, na putu iz sjeverne Hrvatske prema otoku Krku, rijetki svrate da bi istražili ostatke srednjovjekovnog grada Frankopana. Možda je upravo taj povijesni detalj – koji lokalni turistički djelatnici žele istaknuti – ono što će u budućnosti privući više posjetitelja. Hreljin, s oko 2200 stanovnika, posljednjih je godina doživio pravi procvat, zahvaljujući poboljšanoj cestovnoj infrastrukturi koja ga je obilaznicom povezala s Rijekom.
Ovaj gradić postaje sve privlačniji za one koji traže mir i tišinu, daleko od gradske vreve i gužve. Sve više ljudi, željnih sporijeg tempa života, odlučuje se doseliti ovamo, pronalazeći u Hreljinu savršenu ravnotežu između povijesnog šarma i moderne udobnosti. Ako i ti tražiš mjesto gdje možeš udahnuti duboko, uživati u prirodi i osjetiti dah prošlosti, Hreljin bi mogao biti pravo odredište.
Ako dolaziš autom, put će te odvesti kroz slikovite krajolike, a ako si ljubitelj pješačenja, možeš se popeti do Hreljina iz Bakra, uživajući u prekrasnim pogledima usput. Ako ikada dođeš u Hreljin, nemoj žuriti. Prošetaj se, osjeti kamen pod nogama, dahni zrak koji nosi miris povijesti i prirode. Jer Hreljin nije mjesto koje se posjećuje – to je mjesto koje se doživljava.
Korisne informacije za stazu i obilzak staroga grada Hreljina
- Početak staze: Hreljin, centar mjesta
- Trajanje staze i obilaska: nama je trebalo oko 3 sata
- Lokaliteti na stazi: stari grad Hreljin, suhozidi, lokve, grad Hreljin
- Ima li mjesta za okrijepu hranom i pićem? Da, u gradu Hreljinu.
