O Samoboru možemo napisati brojne priče: od tradicijskih, povijesnih, onih koji se vežu za kulturnu baštinu i lokalne legende, pa sve do onih u njegovom zelenom okruženju, idealnom za otkrivanje sporosti, uživajući u aktivnostima na otvorenome. A jedna od onih koja je ustvari posebna na svoj način i vezuje se upravo za tradiciju je fašnik. Posjetili smo fašnik u Samoboru i odlično se proveli.
No što li je to zapravo fašnik? Odakle običaj i što mu je smisao? Pogledamo li malo u enciklopedije, otkrit ćemo da ime dolazi od njemačke riječi fastnacht (noć posta). Ustvari poznat nam je i kao karneval, mesopust, maškare ili poklade. Tradicija mnogih zemalja koje obilježavaju karneval kaže da na ovaj dan ukućani potroše masnoće i šećer u kući prije početka korizme. No, imaju li fašnik i karneval uopće ikakve veze sa svrhom našega bloga, kojemu je cilj promovirati sporost kroz raznolike aktivnosti? Imaju, zapravo putem više poveznica: od prezentiranja tradicije, a napose u vidu spone karnevalske samokritike i naše alternative ubrzanoga načina života.
Tradicija fašnika traje od 1827. godine
Samoborski fašnik smjestio se među najstarije pokladne svečanosti u Hrvatskoj. Slavi se od početka 19. stoljeća. Ova manifestacija čini zasigurno najveću zabavnu turističko-gospodarsku priredba grada Samobora. Višestoljetna tradicija ovog “veselog” događaja seže u daleku 1827. godinu, a dokaz su i pisani dokumenti sa sjednice općinskog vijeća koji se čuvaju u Samoborskom muzeju.
Naime, za tadašnju izgradnju nove gradske vijećnice, po nacrtu poznatog arhitekta Bartola Felbingera općina se zadužila. Kako bi povećala svoje prihode, prostorije unutar općinske zgrade počele su se iznajmljivati, između ostalog, i za održavanje fašničkih balova. Osim toga, fašnički balovi toga vremena održavali su se po privatnim kućama i gostionicama, često u organizaciji dobrovoljnih društava.
Poklade kao zaštita od magije i plodnosti
Pored fašničke zabave, u okolnim selima i Samoboru održavali su se i obredi za plodnost, inspirirani elementima Nove godine. U to vrijeme, kada vegetacija počinje bujati, ljudi su pokušavali otjerati “zle duhove” prikazujući situacije naopako, u nadi da će godina biti plodnija. Tijekom tih obreda razvijeni su i rituali za poticanje plodnosti, neki od kojih su opstali do danas. Na primjer, vjerovalo se da će otkidanje grana voćki na pokladni utorak poboljšati njihov rod, iako su ih ljudi obrezivali i prije i poslije tog datuma. Osim toga, taj se dan koristio i za pripremu sjemena, uz vjerovanje da će se bolji urod postići miješanjem različitih vrsta sjemena.
Politika Satire i zamjena Uloga
U počecima fašnika, njegova odlika bila je politička satira koja je omogućavala pučanstvu da bar na jedan dan zamijeni uloge s vladarima i na satiričan način iskaže sve što misli o njima. Od tih vremena pa sve do dan danas, Samobor svake godine postaje Fašnička Republika te se na taj način čuva višestoljetna tradicija ove jedinstvene manifestacije. Mi smo posjetili Samobor ovaj puta zapravo u samom „finalu“ fašnika, posljednju nedjelju pred pust.
Gradski trg i ulice uz potok krcati lokalnim proizvodima i maškarama mjesnih odbora
Za vrijeme fašnika, Samobor se čini odiše svečanim ruhom u svakome pogledu. Glavni trg i sve ulice oko njega krcate su maskama, kostimima i izložbama. Lutajući Samoborom tijekom Fašnika, neizbježno nas je privukla živopisna atmosfera na gradskom trgu i uskim ulicama uz potok.
Čitav grad oživljava tijekom Fašnika, a trgovi i ulice postaju centar zbivanja. Bio sam sretan što sam imao priliku doživjeti tu atmosferu i uroniti u bogatstvo samoborske gastronomske scene, sve dok se svjetla grada nisu utišala, a Fašnik se polako bližio svom kraju. Ulice i glazbena moda traju do pustnog utorka. Ceremonija u čast dobrodošlice proljeća okuplja karnevalsku povorku na glavnome trgu kralja Tomislava, koja će u konačnici zapaliti iliti zakuriti pust Fašnika (karnevalski princ).
Kremšnite i Bermet vladari lokalnih delicija
Raznolikosti lokalnih proizvoda koje su ponosno izlagali prodavači duž trgova nije nestajalo. Mogli smo tako vidjeti kombinacije domaćih delikatesa i tradicionalnih suvenira. Svaka ulica za vrijeme Fašnika prepuna je raznolikih mirisima, od kobasica i ćevapa koje se peku na roštilju, preko kuhanog vina do slatkog mirisa medenjaka, krafni i kremšnita. Ustvari, kako sam već i spomenuo – kremšnite su kraljice delicija. Doduše, svaka od njih koštala je 2€ (2024/02), kao i krafne.
No osim kremšnita, u Samoboru je jednostavno nemoguće ne pronaći još ostalih rukotvorina. To ustvari ne iznenađuje, budući da je prvi ručni rad u gradu manufakture, izrađen još u 16. stoljeću. Zaustavili smo kod različitih štandova, razgledajući lokalne specijalitete i suvenire, razgovarajući s prodavačima koji su sa ponosom predstavljali svoje proizvode. Svaki korak nam je otkrivao novi komadić samoborskog šarma – bilo da je to bila šalica toploga čaja, ili čaša soka od aronije. Na žalost na moje razočaranje lokalni med je ovaj puta izostao sa drvenih kućica, što je u suprotnosti primjerice sa jesenskim manifestacijama dana grada. To je i logično, budući da se vjerojatno dobar med veoma brzo proda.
Samobor je stoljećima povezan s obrtima, a danas je je uz kremšnite jedno od prepoznatljivih proizvoda i vino. Utjecaj kontinentalne klime omogućio je razvoj vina specifičnoga okusa. Iako prvi pisani dokument o vinogradima u Samoboru datira iz 1277. godine, vjeruje se da je razvoju vinarstva doprinijelo i kratko razdoblje francuske vladavine. Najpoznatije sorte koje tako vidimo i za vrijeme Fašnika su Bermet (lokalna inačica “Vermuta”) i Muštarda, manje intenzivnog okusa.
Josip Kompare i alegorijska Kola mjesnih odbora
Samoborski fašnik posebice se ističe po lokalnim izvedbama maškara „mjesnih odbora“. Tradicija vuče korijene još od zalaganja Josipa Komparea, obrtnika koji je djelovao od 1860. do 1885. godine. On je izveo maske na trg, uvodeći alegorijska kola i pokretne scene na kolima. Ova kola prikazuju mjesni odbor i kritiku opće društvene vlasti od lokalne do one na državnom nivou. Tradicija kritike zadržala se do danas kao nešto jedinstveno i privlači velik broj posjetitelja.
Imali smo tako priliku čuti razne “špelancije” na temu političke prilike našeg vremena i uživate u bogatoj kulturnoj baštini ovog prekrasnog grada. Na pozornici su svi stalni likovi, od princeze Srake, princa Fašnika, do Sudeca iliti Fiškala. Tada se prosipaju razne pošalice i šale, ali i oštre “bodlje” prema pojedinim aktualnim pojavama u politici i društvu. No osim tradicionalnoga programa, kako bi učinili maškare i tradiciju zanimljivom i mlađim naraštajima, imali smo priliku vidjeti i dječji fašnik. Oni mlađi su tako nastupili u raznovrsnim aktivnostima poput plesnih, likovnih radionica, orijentacijskom trčanju i predstavama, a bilo je osigurano i mnogo nagrada za najbolje maske i grupe.
List Sraka
Zanimljivo je spomenuti i prvi fašnički list “Sraka” koji tijekom pokladnog razdoblja, od 1904. izlazi uz prekide i odnosi se na pojam kritike. Krilatica koja je zaštitni znak Samoborskog fašnika dolazi upravo iz lista “Srake” i to prvog broja, koji glasi:
“Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na Fašnik”.
List biva određen kao “Satiričko-ozbiljno-gospodarstveno-trgovačko-liberalno-financijski prvi ilustrirani samoborski dnevnik“.
Pokladni fašnički Utorak – “Norit” i spaljivanje Fašnika
Dan prije Pepelnice, na pokladni utorak, tradicijski se počinje “norit”. Samobor tada postaje najduhovitiji i najljepši grad. Pokladni utorak je ustvari kulminacija fašničke tradicije. Tradicionalno završava osudom i spaljivanjem lutke Fašnika, koja se tada proglašava krivom za sve nedaće protekle godine: besparica, loš standard, politička situacija, bolesti. Ovim obredima želi se osigurati bolja i plodonosnija godina, vezujući uz sebe i gore spomenute običaje za plodnost.
