Kada pričamo o području u Slavoniji, oko Slavonskoga broda u Brodsko-posavskoj županiji, većina taj dio Hrvatske veže uz ravnice i rijeku Savu. No ipak, zaputimo li se u istraživanje okolice ili njenih okolnih mjesta, primijetiti ćemo prostranost šuma, kao i činjenice da taj dio ipak nije samo ravan.
Panonska Hrvatska skriva puno prirodnih dragulja i ljepota zbog kojih vrijedi posjetiti te krajeve. Mi smo imali tu priliku da za vrijeme novogodišnjih praznika istražimo obronke Požeške gore i ljepote Dilj-gore. Na njima se visoko na listi nalaze jedni od zanimljivih vrhova kao što su Čardak ili Starac. Ovaj put, polazna točka za naše istraživanje, bile su Ljeskove vode, od koje smo se jednoga poslijepodneva zaputili planinarskom stazom do vrha Čardak.
Iako sam više puta bio u Slavoniji, sada sam po prvi puta posjetio i njen planinski dio, pronašavši jedan od zanimljivih izleta koji je stvoren za čitavu obitelj. Staza nije tehnički, pa ni kondicijski zahtjevna, a osim što predstavlja odličan boravak u prirodi i bijeg uz šumsku kupku, ujedno se povezuje i sa poviješću ovog kraja. Pravo je iskustvo odmaka od užurbanog načina života.
Dilj-gora: šumoviti vijenac između Posavine i Požeške kotline
Dilj-gora, kao prirodni spoj Požeške gore i Krndije, oblikuje krajobraz u jugoistočnom dijelu Slavonije. Ime možda potječe iz ikavskog naziva “Dil-gora“, odražavajući njezinu ulogu granice između Posavine i Požeške kotline. Ova gora, duga 45 kilometara, skriva brojne prirodne i kulturne zanimljivosti. Iako je njen najviši vrh Degman (poznat i kao Jurje brdo), koji se uzdiže na 471 metar nadmorske visine, vrh Čardak nerijetko biva u središtu pažnje. Razlog tomu je dostupnost ali vjerojatno i uključenost u planinarsku obilaznicu Hrvatske (HPO). Ok., sada ćeš reći vjerojatno „išli ste gore samo za pečat“. Ali i to „samo radi pečata“ ima svoju svrhu za upoznavanje planine. Jer tomu planinarske obilaznice i služe, zar ne?
Kako je pisao Ž. Poljak u svojoj knjizi „Hrvatske planine“, planinarstvo na Dilj-gori ima dugu tradiciju. Prvi izletnički pohodi zabilježeni su još u 19. stoljeću, a organizirano planinarenje započelo je 1925. godine, osnivanjem planinarske podružnice u Slavonskom Brodu. Prva lugarnica otvorena je 1935. godine, što je označilo početak uređenja planinarske infrastrukture.
Posebnosti ove gore uključuju planinarski dom Đuro Pilar, kuću kod kanjona Pljuskare te Sovsko jezero smješteno u istočnom dijelu. Cestom koja povezuje Slavonski Brod i Našice gora je podijeljena, no ljubitelji sporosti ovdje će pronaći jedinstvenu priliku za povezivanje s prirodom, daleko od užurbanog tempa svakodnevice.
Značenje imena Čardak
Kako navode Hrvatska enciklopedija, pa i rječnik stranih riječi (poznati Klaić, B) oba izvora zapravo sugeriraju da se radi o turcizmu, koji se povezuje sa nekoliko značenja. Radi se o zgradi na četiri svoda, katnoj kući ili poljskoj kolibi sa stupovima. Također može biti drvena promatračnica, katno spremište za kukuruz ili jednostavno drvena seoska kuća.
Sam naziv može imati više značenja, a po njemu se tako zove jedan vrh, nedaleko od jezera Ljeskove vode, smještenog na brežuljkastom dijelu Dilj gore, iznad Slavonskoga broda. Zanimljivo je da sam vrh posjeduje i piramidu, građenu za potrebe geodetskoga tornja, sa visinom koja podsjećajući na oblik čardak.
Pristupna točka: Ljeskove vode
Iz Slavonskoga Broda skrene se za sela Šušnjevica i Korduševci, prođe se kroz njih i dođe se do umjetnog jezera Ljeskove vode. Kod ove točke može se provozati oko 100-tinjak metara te uz kraj pod šumom parkirati automobil.
Jezero Ljeskove vode udaljeno je dvadesetak kilometara od Slavonskog Broda. Omeđeno je s tri brežuljka, a u dolini se nalaze dva potoka iz špilja Jovičinka i Točak. Na području Ljeskovih voda nalazi se osam izvora, a voda koja izvire iz njih je čista i bistra. Jezero je okruženo gustom šumom, a osim za kupanje, jezero se koristi i za ribolov tijekom godine, dok je travnati teren uz jezero idealno mjesto za sportske aktivnosti.
Opis staze Ljeskove vode – Čardak
Zimskoga poslijepodneva, točnije na prvi dan u godini, zaputili smo se (naravno s čeonim lampama u ruksaku) iz tišine Ljeskovih voda, malene oaze u podnožju Dilj-gore prema vrhu Čardak (421 m). Staza nas je od samog početka povela kroz gustu šumu, gdje miris zemlje i zvukovi prirode prate svaki korak. Hodajući pod krošnjama koje se stapaju u zeleno nebo, osjećamo kako svaki korak smiruje um i povezuje nas s ovim prostorom koji kao da je izvan vremena.
Put se postupno penje, no uspon nije zahtjevan, pa pruža dovoljno prilika da zastanemo i osvrnemo se. Prolazeći drugo raskrižje sa markacijom dolazimo na stazu iznad šume, odnosno na šumske proplanke, koji otkrivaju ljepotu slavonskog krajolika: valoviti brežuljci, polja u daljini i plavetnilo neba susreće se sa horizontom. Čovjek bi gledajući te brežuljke na trenutak pomislio da je u zagorskome kraju. Prvi znakovi zalaska sunca, povremeno na nekim mjestima čujemo huk sove. Vjetra gotovo da i nema, tako da jeka je izrazito jaka. A oni nam donosi i neke druge zvukove, koji baš i nisu proizvedeni od prirode, već čovjeka. Staza nas nakon proplanka prvo odvede u šumu, da bi nakon 20-ak minuta hoda dovela do skretanja desno, koje vodi prema vrhu Čardak.
Kako se staza bližila vrhu, šuma se prorijedi i otvori nam se vidici prema planinama u zalasku sunca. Sudeći po mojoj procjeni radi se o planinama Motajice i Poežške gore. Na kraju, dolazimo na Čardak u sam sumrak, koji nam prije svega pokaže svoju piramidu. Na piramidu nije moguće uspeti se, ali pod njom se pruža lijep zaklon za odmor i okrijepu. Prvi put čujemo šum vjetra, koji nagovještava moguću promjenu vremena, a i dolazak mraka nam kaže da je vrijeme za spust. Uzimamo pečate, koji se nalazi pored kutije s upisnom knjigom. Ugrađen je u zid.
Put natrag prema Ljeskovim vodama bio je jednako smirujući. Ova staza nije samo fizički izazov – to je i prilika za povratak sebi, za trenutke sporosti u kojima je svaka minuta ispunjena smislom. Ako tražiš mjesto za odmor i ponovno povezivanje s prirodom, Dilj-gora te neće razočarati.
Korisni savjeti sporosti za stazu Ljeskove vode – Čardak na Dilj-gori
- Početak staze: Ljeskove vode
- Gdje se može parkirati? Parking je lako moguće pronaći pored jezera Ljeskove vode uz šumu.
- Postoji li naplata ulaza? Ne.
- Koji su tehnički detalji staze? Staza je tehnički lagana i nije zahtjevna. Nama je trebalo nešto više od 2 sata za uspon i silazak. Staza je dio Slavonskog planinarskoga puta i Požeške obilaznice. Trag pogledaj ovdje.
- Postoji li mjesto za okrijepu hranom i pićem? Na samoj stazi ne postoji mjesto za hranu i piće. Pl. dom Đuro Pilar i pl. kuća Pljuskara nalaze se na Dilj gori, međutim ne na ovoj stazi.
