Na osami, stopljeno s prirodom, sklonište koje podsjeća na jaje u gnijezdu pruža utočište umornim putnicima i znatiželjnim promatračima krajolika. Njegov oblik i smještaj nisu slučajni – zamišljen je kao spoj vidika i ambijenta, gdje se unutrašnji mir susreće s veličanstvenošću prirode. Bilo da se odmaraš nakon duge šetnje ili samo upijaš tišinu, ovo sklonište poziva na sporost, promatranje i povezanost s okolinom.
Svaki put kada posjetimo Park prirode Učka, ponovno nas očara njegova ljepota. Raznolike staze nude izazove za avanturiste, ali i ugodne šetnje u prirodi. Kada stignemo do njenog grebena i ugledamo Vojak, najviši vrh, uvijek nas ponovo fascinira. Osobno se iznova divim tom prekrasnom prizoru, osjećajući kako mi nikada neće dosaditi. Živopisne livade, šume ispunjene florom i faunom i prekrasni vidici. Da, upravo se vidici možda nešto što nas očarava, posebice za lijepoga vremena.
A jedna od nedavno popularnih atrakcija u parku je novo planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak, poznatije pod imenom Izvaljeno jaje u gnijezdu, djelo poznatog arhitekta Ivana Juretića. Smješteno na slikovitom travnatom grebenu blizu vrha Kremenjak, sklonište pruža nevjerojatne vidike na Kvarnerski zaljev i Istru.
Naime, kada smo još tijekom ljeta 2023. primili vijest o novom skloništu Ivana Juretića netom se upućujemo u posjet Kremenjaku. Ali ne samo jednom. Budući da je vijest vrlo brzo odjeknula u čitavoj planinarskoj zajednici, sklonište posjećujem još nekoliko puta, što u sklopu vođenja društva, a nešto u samostalnom aranžmanu.
Stoga ne iznenađuje činjenica da su staze koje vode do Kremenjaka odjednom oživjele. Inače, ovaj možda ne toliko u brošurama poznat krajolik tako dolazi do većega izražaja, nakon što dobiva sklonište u obliku jajeta u gnijezdu. A ono nije samo obično sklonište, budući da već arhitekt Juretić stoji iza planinarskih skloništa Šugarska duliba, Ždrilo i Rossijeve kolibe na Velebitu, kao i ono Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama.
Sklonište za planinare služi i pticama
Smješteno na predivnim obroncima između Brguda i Kremenjaka, sklonište svoju sudbinu nastanka upravo tamo, može zahvaliti i zanimljivoj priči. A ona se veže za ornitofaunu. Budući da je ista jedan od elemenata PP Učka, koji bilježi preko 170 vrsta ptica, što gnjezdarica, što letačica, isto je autoru poslužilo kao inspiracija i za arhitektonsku izvedbu. U konačnici sklonište je tako dobilo dvostruku funkciju ovog planinskog objekta – uz primarnu svrhu planinarskog skloništa, ono će se koristiti i kao promatračnica za ptice.
Iako je izvorna priča započela na drugačiji način sa prvobitnim planom da se sklonište postavi na Sisol, sa pogledom prema Čepić polju danas je ustvari vidljivo da ova lokacija daje izvrsno rješenje. Naime nakon prijave na grenfield projekt VKR Group, PP Učka odlučuje da se prvobitna lokacija sačuva i ostavi netaknutom, tako da sklonište dobiva današnju lokaciju.
Sklonište sa drugačijim pogledom
Sklonište izgrađeno primjenom održivih građevinskih praksi i ekoloških standarda s naglaskom je na energetsku neovisnost te istinsku i simboličku predanost ekologiji, zaštiti prirode i očuvanju klime. Zanimljiva je činjenica da iako se je gradilo temeljem pobjede na natječaju danske firme, u potpunosti bivaju korištene domaće sirovine i kapaciteti.
Luster koji svijetli u divljini
Zanimljiv ulazak u nutrinu skloništa otkriva nam jedan potpuno drugačiji svijet skloništa na koje smo navikli u prošlosti. Na stropu jajeta, usred divljine planine, naime stoji iznenađujući objekt: luster s potpisom! Dizajnirao ga je poznati Ingo Maurer, poznati “pjesnik svjetla“, kojeg je Juretić upoznao prije nekoliko godina. Maurer je preminuo prije dvije godine, ali ljepota njegovog djela ostaje te oduzima dah u ovom malom skloništu na vrhu planine.
Klizna vrata i panoramski vidici
Zanimljiva su i klizna vrata odnosno u ulaz u sklonište. Izgleda kao ulaz u kapsulu. Ono gledajući njegov oblik jajeta ustvari i jest. A jednom kada uđemo unutra sklonište nas neće lišiti svoje okoline. Baš naprotiv. Sa kombinacijom malih prozora, pružiti će nam vidike gotovo kao da smo vani, na maloj terasi iznad jajeta.
Koji su najlakši pristupi planinarskom skloništu Kremenjak?
Iako postoji niz pristupa skloništu, budući da se nalazi na frekventnoj lokaciji, sklonište je odličan cilj planinara za jednodnevne ili višednevne ture. Sa svojih 12 kvadrata, u koje se može smjestiti 4 do 6 osoba i središnjim „žumanjkom“, koje pruža siguran zaklon i zaštitu od nevremena sklonište je odlična točka za hodočasnike i planinare dužih ruta.
No mnogi me ipak nerijetko pitaju kako najlakše doći do skloništa. Jedan od najkraćih i najlakših načina, koje smo koristili je sa polazištem od sela sv. Jelena. Tamo je veoma jednostavno pronaći parking. Krećući od sv. Jelene prvo se uzdižemo do još jednoga sela Kalac. Isto je zapravo također dostupno vozilima, ali budući da je malo selo, uska cesta nudi dosta ograničene mogućnosti za parking više vozila. No isti je moguće pronaći i ispod sela.
Kalac – Kremenjak
Ukoliko se odlučite za ovaj pristup, biti će dovoljno izdvojiti jedno nedjeljno poslijepodne. Tako smo učini i mi. Dok je sunčeva svjetlost obasjavala šumu, uputili smo se iz Kalca prema skloništu “Izvaljeno jaje” na Kremenjaku. Staza u početku neobilježena, prvo nas spoji na markaciju.
Kroz gustu šumu, pratimo markaciju koja vodi kroz drevne hrastove i bukove šume. Zvukovi prirode – ptičje pjevanje, šum vjetra. Na putu nailazimo na ostatke nekadašnje arhitekture, poput kamenih zidova i ruševina, podsjetnik na prošla vremena života u ovim krajevima. Dok vrijeme gubi svoj uobičajeni tijek, dolazimo do skretanja za Kremenjak. Ukoliko ne želite ići na vrh, nego samo na sklonište potrebno je skrenuti desno u pravcu Brguda.
Ubrzo nakon skretanja, staza napokon izlazi na otvoreno, otkrivajući predivan pogled na Cres s jedne i vrh Vojak sa druge strane. A ono što smo najviše čekali, poput nekog prizora iz filma bajki pojavi se prvo u obliku malih jajeta. Ne znajući da li liči na jaje velike ptice ili zmaja u daljini se ubrzo nazire cilj – sklonište “Izvaljeno jaje”, gnijezdo.
Korisne informacije sv. Jelena – Kalac – sklonište Kremenjak
- Početak staze: Sv. Jelena/Kalac
- Parking: uz glavnu cestu u selu Sv. Jelena/Kalac
- Treba li platiti ulaz?: Ne.
- Koja je dužina staze i koliko se hoda?: prema tragu, sa početkom od sela Kalac staza je dužine sa nešto manje od 7 km. S uračunatim pauzama hodali smo 3:00 h i savladali 385 m. uspona.
- Za koga je prikladna staza?: staza i pravac prikladni su za sve uzraste koji se osjećaju da mogu savladati gore navedenu visinsku razliku.
- Postoje li mjesta za hranu i piće?: Najbolje mjesto za hranu i piće je kod skloništa. Tamo, u društvu ostalih planinara marenda je veoma zabavna. Najbliži restorani su u Plominu ili Lovranu (Brseč, Mošćenice za vrijeme ljetnih mjeseci).
