Island uvodi turistički porez s ciljem očuvanja svoje netaknute prirode i održivog upravljanja rastućim brojem posjetitelja. Nova mjera ima za cilj smanjiti pritisak na osjetljive ekosustave, financirati projekte očuvanja okoliša te unaprijediti infrastrukturu prilagođenu održivom turizmu.
U posljednje vrijeme svjedočimo sve češćem uvođenju novih poreza, ulaznica i sustava rezervacija za pristup pojedinim destinacijama ili atrakcijama. Italija, primjerice, aktivno pokušava riješiti problem masovnog turizma uvođenjem ograničenja i pristojbi u popularnim destinacijama poput Dolomita i Venecije. Sada se još jedna europska zemlja odlučila na sličan korak radi zaštite svojih prirodnih ljepota – Island.
Island je, unatrag desetak godina, postao izuzetno popularna turistička destinacija, bilježeći dramatičan porast broja posjetitelja. U razdoblju između 2010. i 2018. godine, broj turista porastao je za čak 400%, dosegnuvši više od 2,3 milijuna godišnje. Prošle godine, Island je posjetilo 1,7 milijuna turista, a taj broj dodatno raste zahvaljujući trendu “coolcationing”, gdje putnici traže odredišta s hladnijom klimom kako bi izbjegli ljetne vrućine i uživali u prirodnim atrakcijama.
Ovaj rast broja posjeta donosi izazove očuvanja osjetljivih ekosustava, što je potaknulo Island na uvođenje turističkog poreza kao sredstva za održivo upravljanje turizmom i zaštitu netaknute prirode.
Simboličan porez
Jedna od mjera je i sustav očuvana održivog turizma. „Većina naših gostiju dolazi kako bi uživala u netaknutoj prirodi, a to stvara očigledan pritisak,” izjavila je islandska premijerka Katrín Jakobsdóttir za Bloomberg. Premijerka vjeruje da će novi porez pomoći u ublažavanju negativnog utjecaja koji turisti ostavljaju na klimu i okoliš. Iako iznos poreza još nije preciziran, Jakobsdóttir je naglasila da će on “za početak biti simboličan”. Radi se o gradskoj pristojbi koja će se primjenjivati na goste koji borave na Islandu.
Putovanja su posljednjih godina postala dostupnija nego ikad, što je popularne destinacije diljem svijeta suočilo s izazovima masovnog turizma. Uvođenje turističkih pristojbi pokazalo se kao jedno od učinkovitih rješenja za nošenje s velikim brojem posjetitelja. Takvi prihodi često se koriste za financiranje održivog razvoja, poboljšanje javne infrastrukture te sanaciju štete uzrokovane prekomjernim brojem turista. Na taj način, destinacije ne samo da pokušavaju smanjiti pritisak na svoje resurse, već i osigurati dugoročnu održivost turizma.
Osim Italije i Islanda, brojne druge destinacije već primjenjuju slične mjere kako bi se suočile s izazovima masovnog turizma. Među njima su i veliki europski gradovi poput Pariza, Berlina i Amsterdama, koji već naplaćuju različite oblike turističkih pristojbi.
Primjerice, britanski Manchester je početkom godine uveo takozvanu noćnu pristojbu za posjetitelje. U Španjolskoj, Santiago de Compostela najavio je regionalni porez kako bi odgovorio na nesnosne ljetne gužve. Venecija, nakon dugog razdoblja premišljanja, odlučila je uvesti ulaznice i sustav rezervacija za jednodnevne goste. Počevši od proljeća iduće godine, posjetitelji će morati platiti pet eura kako bi posjetili grad, čime se nastoji kontrolirati broj dolazaka i očuvati povijesno središte od daljnjih šteta uzrokovanih prekomjernim brojem turista.
Izvor: Euronews.com
Naslovna foto: Pixabay
