Skriveni izvor gorskoga kraja Istre kojeg okružuju planinski vrhovi lanca Ćićarije otkriti će čari i privlačnost gorskog djela poluotoka. A Istra jest lijepa i u svojim gorskim krajevima, koji će otkriti njezine šume, vode, boje i mirise. Borove grane činiti će nam se kao njene ruke, a krošnje koje otpuhuje vjetar s planine kao kosa. Udaljena samo sat i pol vožnje od primorskih gradova, Korita okružena zelenilom šuma čine zasigurno njen struk i primjer jedinstvenosti, iz kojega bistra vida izvire.
Čineći jedno od „vikend“ ili „trening“ odredišta Korita (1010 m) izvor je netaknute prirode. Smješten iznad slikovitog Brgudca, njegova bistrina i položaj čine ga bajkovitim i stvorenim za ljubitelje prirode, izletnike, planinare. Korita su i život za divlje životinje u potrazi za vodom. Jer voda život znači.
Posjetiti izvor Korita znači…uživati u netaknutoj prirodi bistre vode
Na slikovitoj Ćićariji nalazi se izvor Korita, uvijek predivan, a možda ipak najljepši u jutarnjim satima. Tada prve zrake sunca odražavaju svoj sjaj u vodi. Prema spisima, kao i pričama stanovnika obližnjih mjesta ovo je izvor koji za vrijeme suša neće presušiti. Nekoć davno, prva korita su postavili ovčari po kojima izvor dobiva ime. Brgučani su nerijetko dolazili ovamo napojiti “blago” koje je brojalo i do 3000 grla.
Da su Korita jedan od najvažnijih izvora Ćićarije, prepoznala je i Austro-Ugarska vlast, koja je u svrhu lakšeg zahvaćanja vode dala urediti izvor kroz 13 korita. Današnja su korita drvena, a postojala su i betonska. Razvojem planinarstva lokalitet postaje omiljeno mjesto ljubitelja prirode. Nakon drugog svjetskog rata izvor biva neobnovljen, a njegova obnova započinje 1975. U konačnici „PP Učka“ vrši zadnju rekonstrukciju. Ista dovodi do izgleda Korita koji imamo danas.
Malo selo Brgudac najčešća početna točka uspona na Korita
Za izletnike koji žele provesti odmor na gorskome zraku najčešće je polazište Brgudac. Slikovito selo Ćićarije nalazi se u srcu planine na 747 metara n/v. Neizbježno je odredište izletnika, planinara. Smatra se najvišim selom u Istri. Nerijetko je spomen na događaje iz drugog svjetskog rata kada selo biva gotovo uništeno. O istome se može saznati i u spomen domu, gdje se nalazi i izvor pitke vode.
- Dolazak vozilom. Na autocesti Istarskog Ipsilona potrebno je slijediti oznaku za Lupoglav. Nakon izlaska i dvominutne vožnje do Lupoglava, sa desne strane se pojavljuje oznaka s naseljima Jelovice, Vodice, Lanišće. Brdska cesta nakon 10-ak minuta vožnje prolazi pored malog mjesta Semići. Neki planinari obilazak započinju ovdje. Daljnja vožnja kroz travnjake i krajolike Ćićarije, dovodi nas do oznake za Brgudac koji je udaljen 10-ak minuta vožnje.
Uspon iz Lupoglava: mjesta susreta planinara
Uspon iz Lupoglava podsjetit će nas na nekadašnja vremena, u doba kada automobil nije bio toliko zastupljen. Naime, nije bila rijetkost da uspon na Korita započinje upravo u Lupoglavu, u kojeg se stizalo vlakom. Lupoglav danas ima otprilike nekih 300 stanovnika. U mjestu se nalaze market, pošta, nekoliko ugostiteljskih objekata pa čak i apoteka. Kaštel koji je iz prve polovice 17. st. pripadao je plemićkoj porodici Brigido. Povjesničari će spoznati ostatke nekadašnjeg starog Lupoglava koji se po prvi puta spominje 1064.
Markacija vidljiva sa glavne ceste u Lupoglavu, počinje pored željezničke postaje. Kao nekoć, uživajući u krajoliku prijeći ćete polje i stići u Semiće, jednog od skrivenih dragulja Ćićarije. Nakon Semića slijedi strmiji uspon. Uživajući u cvrkutu ptica, staza dovodi do stijene, koja će u slučaju kišovitog vremena lako poslužiti kao zaklon od kiše. Daljnji tijek staze vodi nas do Brgudca.
Uspon iz Brgudca: za planinara, izletnika, početnika
Uspon do Korita od Brgudca moguć je kroz više pravaca. Za one koji prvi puta planinare najbolje je koristiti službenu planinarsku stazu, tzv. poznatu „Magareća Staza“. Nakon par minuta hoda otvori se pogled na dolinu s planinarskom čekom. Dobro markirana planinarska staza prolazi gustom bjelogoričnom šumom bora, crnogorice, hrasta i poneke smreke.
Ukoliko osjećate da pješačenje biva naporno zastanite, odmorite, uživajte u mirisu bora i predivnom prirodnom okruženju. Odmor je dobro došao, budući da postoje strmiji dijelovi. Šuma će se prema vrhu početi rijediti, a prije dolaska na Korita pogledi kroz krošnje sve više otvarati. Za vrijeme dobre vidljivosti nazirati će se i more. Otprilike 45 minuta hoda od Brgudca dovodi do Korita.
Korita na Ćićariji: priča o izvoru
Gorski ambijent Korita pruža mogućnosti za uživanje u netaknutoj prirodi, kao i okrijepu u toplim ljetnim mjesecima. Pitka voda i dan danas služi za okrijepu od žeđi. Okolni vrhovi – Županj Vrh ili Brajkova stijena tik iznad izvora Korita činiti će se lakše osvojivim nakon opskrbe pitkom vodom. Preko puta izvora pogled na Učku, s najvišim vrhom Vojakom, a u dolini jezerce koje nastaje od izvora. Nije rijetkost da je zimi jezero zaleđeno.
Pogled s Brajkovog vrha na Korita
Brajkov Vrh (1091) iznad Korita, pruža vidike prema Istri koja je sada otkrila svoje brdovite gradiće, doline, jezero Butoniga, Učku i njen najviši vrh – Vojak. Uspon na Brajkov vrh moguć je sa dvije strane. Iako bez klinova i sa sajlama djelomično, u oba slučaja, postoje stabla i stijene kao pomoć.
Planinarska kuća Korita
Borova šuma pored Korita otkriti će planinarsku kuću na Koritima. Uredilo ju je P.D. Glas Istre 1989. god. Odmorite se na jednoj od mnogobrojnih klupica. Boravak ovdje činiti će vas odmornima i ispuniti vas mnogim uspomenama. Planinarski dom otvoren je vikendom. Dio je IPP-a (Istarskog planinarskog puta). Put trasiran 1976. godine započinje na Crvenom Vrhu i vodi preko Žbevnice, Vojaka do Crne Punte.
Spust sa Korita
Povratak s Korita moguć je i šumskom stazom koja je manje strma od klasične planinarske. Prije samog napuštanja Brgudca obratite pozornost na spomenik. Podignut je u čast Brgdučana, koji su u potrazi za „Boljim sutra“ privremeno ili zauvijek napuštali svoje rodno selo. Na ovom se mjestu kako i piše:
„…Dosta suzi prolilo, ali se bogme i puno vina popilo“.
